Kada se broj zaposlenih u tvornici smanji ispod jedne desetine, odnosno sa 1600 padne na 140 radnika, kapaciteti nekadašnje proizvodnje koji više nisu u funkciji postaju breme koje se treba što prije riješiti”, ovako Tomislav Babić, direktor tvrtke Pounje trikotaža iz Hrvatske Kostajnice objašnjava odluku o prodaji proizvodne hale s pomoćnim objektima u naselju Divuša samoborskoj tvrtki Birin, što je provedena 14. siječnja ove godine. Pogon bez proizvodnje propadao je i stvarao nemali trošak u poslovanju zbog komunalnih i ostalih mjesečnih taksi prema lokalnoj samoupravi i državi, stoga su iznosi odlučili očistiti poslovanje od troškova te naravi. Koliko je milijuna kuna Pounje dobilo spomenutom transakcijom nije pripravan otkriti tek kaže kako će dobiveni novci biti utrošeni za tehnološku modernizaciju, razvoj novih proizvoda i smanjenje obveza društva na matičnoj lokaciji. Dodaje da Pounje u vlasništvu, na adresi sjedišta društva, ima 16.000 četvornih metara poslovnog prostora na parceli površine 55.000 m2 što nadmašuje potrebe današnje proizvodnje. Zbog kotacije na Zagrebačkoj burzi Pounje je u obvezi izvješćivati o svim promjenama u poslovanju. Nedugo prije prodaje Divuše (20. prosinca) Uprava i Nadzorni odbor Pounja usvojili su odluku o revalorizaciji imovine, objekata i građevinskog zemljišta. Vrijednost je povećana sa 17,52, na 25,33 milijuna kuna. Je li tome možda razlog prodaja Divuše ostaje nepoznato. Babić podsjeća, od povratka u tvornicu 1997. (nakon mirne reintegracije okupiranih prostora) Uprava pokušava Pounju vratiti nekadašnju tradiciju i prestiž među konkurencijom, primarno u proizvodnji noćnog rublja. Kaže da nitko nije bio pripravan investirati u razorenu Kostajnicu. Sami su krenuli, i to je, ocjenjuje, možda ipak bila sreća u nesreći. Danas 80 posto prometa ostvaruju iz vlastitih programa, dok 20 posto namiruju uslugama šivanja za talijanski Benetton. Ciljaju opet biti vodeći hrvatski proizvođač noćnog rublja. Osim na domaćem tržištu prodaju u Sloveniji i BiH, od kraja 2007. i u Srbiji, dok pregovori za plasman u Makedoniju upravo traju.

S dvije zaštićene robne marke (Plavi cvijet i Pounje) žele napraviti otklon od dalekoistočne, ali i zemljopisno bliže konkurencije, čija je proizvodnja dvojbene kvalitete. Ciljaju na srednju i višu srednju klasu kupaca. Uskoro slijede znatna investiranja u razvoj, od proizvodnje, dizajna preko informatizacije do marketinga i franšiza. “Cilj je da Pounje postane tržišno prepoznatljivo ne kao tekstilna tvornica nego kao modna kuća”, naglašava Babić. Još nije sjajno, problema je mnogo. Tekstilna industrija prolazi najteže dane u svojoj povijesti. U Pounju očekuju da će lani usvojena nacionalna Strategija o razvoju tekstilne industrije biti pretočena u praksu. Ne bude li, mnoge tvrtke bit će prisiljene staviti lokot na ulaz, a bez posla će ponovno ostati brojne zaposlenice. Ni kupac pogona u Divuši Stanko Birin, vlasnik i direktor samoborske tvrtke koja se, među ostalim, bavi proizvodnjom i veleprodajom autodijelova i sanitarne opreme, ne otkriva cijenu ugovora. Iznosi kako će korisnik objekta koji je kupio biti njegova tvrtka Nord produkt sa sjedištem u Divuši. Nord produkt je, kaže, osnovao radi proizvodnje artikala koji su potrebni trgovačkoj mreži Birin. “Naša je želja da nastupimo i na tržištima izvan Hrvatske, ocijenili smo da postoji samo jedan način za takav projekt, a to je vlastita proizvodnja. Izabrali smo tehnologiju, kupili strojeve te zaposlili ljude s iskustvom u proizvodnji sanitarnih elemenata”, ističe Stanko Birin i dodaje kako će sva oprema u Divuši biti instalirana do kraja travnja, a već u svibnju očekuje i prvu seriju proizvoda. Proizvodnja je robotizirana, navodi te dodaje da instalirani kapaciteti obvezuju Nord produkt na izvoz. U proizvodnji će koristiti materijale koji su ekološki prihvatljivi, po tehnološkom receptu koji je tek od nedavno u uporabi. Sustav ima mogućnost prilagodbe i za proizvodnju potrebnu automobilskoj industriji, stoga je već krenuo u određene pregovore i na tom segmentu. “Primarni cilj je konsolidirati proizvodnju i tek potom nuditi proizvode tržištima regije, a vjerojatno i šire”, najavljuje Stanko Birin.