U nepuna tri mjeseca rada otvoreni je dionički fond Aureus Equity vrijednošću imovine pod upravljanjem premašio dobar dio dioničkih fondova sa znatno duljim stažem. Od kraja studenog 2005. godine privatno investicijsko društvo Aureus Invest bilježi povećanje vrijednosti imovine pod upravljanjem s 2,5 milijuna na više od 51,5 milijuna kuna. Iako je tako snažnu rastu imovine dijelom pridonijelo i to što se u fond do kraja veljače ulaže bez ulazne naknade (od početka ožujka je tri posto), Uprava fonda koju čine investitori Kristijan Floričić i Miroslav Jeličić Purko pripisuje ga ponajprije dosadašnjim rezultatima. Njih pak objašnjava ciljanim ulaganjima kojima se uspjelo najbolje balansirati rizike i pritom ostvariti natprosječne prinose. U nepuna tri mjeseca vrijednost udjela fonda povećana je za više od 20 posto. Osim na domaćem tržištu kapitala, fond Aureus Equity je znatno prisutan i u regiji, i to uglavnom na tržištima zemalja bivše Jugoslavije. Prema komentaru iz Aureus Investa, zasad su vrlo zadovoljni rastom, i imovine i prinosa, a pripremaju se i za osnivanje novog fonda koji bi po strukturi ulaganja trebao biti rizičniji od Aureus Equityja. Okvirne najave upućuju na to da je riječ o novom tipu otvorenoga investicijskog fonda s privatnom ponudom. Mogućnost osnivanja tzv. privatnih fondova otvorena je donošenjem novog Zakona o investicijskim fondovima. Taj bi fond trebao biti namijenjen kvalificiranim investitorima, što znači da bi ulagači ponajprije bili iz redova institucionalnih investitora, odnosno fondova te banaka, osiguravajućih društava, brokerskih kuća i trgovačkih društava. U takav fond mogu ulagati i fizičke osobe, ali će (kao i pravne) morati ispuniti određene uvjete da bi se tretirale kvalificiranim investitorima. To se ponajprije odnosi na imovinu koja, bez obzira je li riječ o pravnoj ili fizičkoj osobi, mora biti veća od 1,5 milijuna kuna. Pored toga, takvi ulagači morat će za potrebe ulaganja u ovaj tip investicijskog fonda raspolagati gotovim novcem u iznosu od najmanje 750.000 kuna. Sama struktura ulaganja znatno se razlikuje od one koja se danas primjenjuje kod većine otvorenih investicijskih fondova. Naime, imovina fonda s privatnom ponudom trebala bi se sastojati od barem šest različitih vrijednosnih papira, udjela ili dionica investicijskih fondova, odnosno instrumenata tržišta novca, a pritom tri najviše zastupljena ulagačka instrumenta ne bi smjela prelaziti 60 posto ukupne vrijednosti imovine fonda.Jeličić kaže da je namjera Uprave Aureus Investa da pored ovog na dulji rok pokrene još nekoliko zanimljivih investicijskih projekata, ponajprije namijenjenih ulagačima sklonijim riziku. Interesa za takvim projektima ne manjka iako je riječ o projektima s dugim razdobljem ulaganja koji bi sukladno strategiji ulaganja investitorima trebali donijeti znatno više prinose od uobičajenih.

Sve u svemu, čini se da se pokretanje privatnoga investicijskog društva pokazalo vrlo dobrim potezom. Tome u prilog govori i zanimanje za vlasničkom participacijom u Aureus Investu koje su pokazale neke od domaćih banaka te jedno osiguravajuće društvo. Njegovi osnivači, međutim, zasad ne razmišljaju o bilo kakvu obliku vlasničkog povezivanja premda ističu kako to ne znači da nisu spremni razvijati kvalitetnu suradnju s vodećim financijskim kućama.
(R. K.)