Iz podataka da je Londonski Ftse indeks izgubio je na vrijednosti 0,96 posto, spustivši se na 5.967 boda, kako je Frankfurtski DAX indeks bio je na gotovo istom postotnom gubitku, od oko 0,98 posto, sručivši se na 7492 boda može se vidjeti da su se vrijednosti europskih burzovnih indeksa, pri čemu su najviše stradale dionice banaka i tehnoloških kompanija, našle u srijedu pod značajnijim pritiskom uslijed rasta zabrinutosti oko mogućeg zapadanja američkog gospodarstva u recesiju. Takvo stanje je komentirao David Buik iz Cantor Indeksa rekavši kako je granica od 6.000 bodova probijena prije nego što se to mislili te je nadodao kako misli da se takva situacija, prema njegovom mišljenju, najvjerovatnije neće dugo zadržati.

Banke najveći gubitnici
Strah od usporavanja rasta američkog gospodarsta stavio je bankarski sektor opet na list najvećih gubitnika ako se pogleda da se vrijednost dionice HSBC-a sručila za 2,5 posto, zatim Commerzbank koji predvodi listu jer su se njezine dionice stropoštale za okruglih 6 posto, a istu tendenciju pokazuju i dionice Barclaysa koje su izgubile 2.7 posto svoje vrijednosti. Nakon što Intelovi rezultati poslovanja u četvrtom tromjesečju nisu ispunili očekivanja kao i objava prognoze za buduće poslovanje nad kojom se nadvijo sivi oblak, negativni val pogodio je i tehnološki sektor. Najveća žrtva bio je ASML, europski tehnološki div koji snabdijeva većinu najvećih svjetskih proizvođača čipova čije su dionice otišle niz brdo za cijelih 10 posto jer je vrijednost narudžbi naglo pala. Taj div je ponio neslavnu titulu najvećeg pojedinačnog gubitnika te da zabilježi najveći dnevni gubitak od prosinca 2002. Iz tog tehnološkog sektora, na listu gubitnika došao je i njemački Infineon, čije su dionice izgubile oko 4.2 posto svoje vrijednosti. Ništa bolje nije prošao ni rudarski sektor jer su dionice Antofagaste i Vedanta Resourcesa potonule za 5.6 posto, skoro u stopu ih slijede dionice Rio Tinta koje su na vrijednosti izgubile 4.5 posto unatoč pozitivnom izviješću o proizvodnji rekordne količine u tonama željezne rude, bakra i ostalih industrijskih minerala.

Skupa energija
Prekooceansko američko tržište ne bilježi ništa bolje vijesti. Jučer je američko ministarstvo rada objavilo da su cijene na veliko u SAD-u, u 2007. godini narasle za 6,3 posto, što je najviši takav porast u posljednjih 26 godina. U takvoj inflaciji najviše su sudjelovali porast cijena energije, od benzina do lož ulja za grijanje, navodi ministarstvo rada. Joel Naroff, glavni ekonomist analitičke tvrtke Naroff Economic Advisorsa izjavio je kako su potrošači čvrsto držali novčanike u prosincu, što je otvarilo pitanje hoće li domaća potrošnja biti dovoljna da gospodarstvo sačuva od recesije. Izjava je uzrokovana lošim vijestima iz američkog ministarstva trgovine sa izvješćem o padu prometa u maloprodaji za 0,4 posto u studenom 2007., što je najveći pad u šest mjeseci, i odraz je opadanja povjerenja potrošača zbog nastavka krize na stambenom i kreditnom tržištu. Bankarski sektor i dalje potresaju vijesti kao što je ova da je Citigroup Inc. u utorak je objavila gubitak od 9,8 milijardi dolara u četvrtom tromjesečju 2007., kao i smanjivanje temeljnog kapitala za 18 milijardi dolara, zbog gubitaka na tržištu hipotekarnih stambenih kredita. Time se nastavio siječanjski pad vrijednosti dionica, a koji je dodatno potaknut ovom objavom.

Rast prodaje Dacie 17,4 posto

Dacia je 2007. godine prodala 230.473 vozila, što je 17,4 posto više nego 2006., priopćio je taj rumunjski proizvođač. U Rumunjskoj Dacia je prodala 102.062 vozila, od čega 95.212 osobnih i 6.850 gospodarskih, pa je tako količina izvezenih vozila premašila prodaju ostvarenu na domaćem tržištu. Dacia je prošle godine izvezla 128.411 vozila, što je 44,3 posto više nego u 2006. godini. Glavno izvozno odredište bila je zapadna Europa, sa 53 posto ukupnih isporuka za vanjsko tržište, a Francuska predvodi u poretku zemalja sa 32.688 prodanih Dacia u 2007. godini. U Njemačkoj Dacia je prodala 17.301 vozilo, što je 174,1 posto više u odnosu na 2006. godinu. Tržišta koja slijede su Ukrajina, Alžir, Turska, Španjolska i Italija.
(pd)