Od 1. siječnja u Srbiji primjenjuje se novi tarifni sistem za prijenos struje koji omogućuje potrošačima s potrošnjom većom od tri gigawatta godišnje da kupuju struju od proizvođača izvan Srbije. Dosad nijedan veliki domaći potrošač nije pokazao zanimanje za kupnju struje od drugih proizvođača, a razlog tomu je što je struja, proizvedena u Srbiji najjeftinija u regiji. Cijena kilowattsata za potrošače u gospodarstvu iznosi 4,78 eurocenti. U Češkoj je, primjerice, cijena 7,49, Mađarskoj 8,37, Turskoj 7,97, Poljskoj 5,82, Rumunjskoj 7,65, Grčkoj 5,39, a u Italiji 16,74 eurocenti. Postojeća cijena struje u Srbiji neće još dugo potrajati, jer se već od prošle jeseni najavljuje njezino poskupljenje. Ono je najprije odgođeno kako bi se usporio zahuktali rast inflacije, a na početku godine poskupljenje se ne spominje zbog skorog održavanja predsjedničkih izbora. Prema prethodnim najavama, struja bi trebala poskupjeti za oko pet posto, ali i s novom cijenom, proizvedena struja u Srbiji je konkuretna na liberaliziranom tržištu tim energentom. Srbijanska elektromreža (EMS), koja se bavi prijenosom struje, osposobljena je za prijenos električne energije od drugih proizvođača za potrošače u Srbiji. Pogodnosti liberaliziranog tržišta strujom srbijanska domaćinstva moći će koristiti tek od 2012. godine. EMS je postao jedan od prvih operatera prijenosa struje koji ima usklađen sustav sa standardima EU. U gradnju sustava uloženo je tri milijuna eura. Usporedo s osposobljavanjem EMS-a za distribuciju struje, koji je sada odvojen od proizvodnih pogona, tijekom prošle godine ulagana su sredstva i u proizvodne kapacitete. U rehabilitaciju bloka 4 termoelektrane “Nikola Tesla” (TENT) uloženo je 76,2 milijuna eura, što je najveća pojedinačna investicija u elektroenergetski sektor. TENT i rudarski bazen Kolubara sa 50 posto proizvedene električne energije čine okosnicu domaće Elektroprivrede, koja je najveće javno poduzeće. Ta kompanija je lani proizvela 39 milijardi kilowattsati, što je za pola milijarde više nego u pretnodnoj godini. Od spomenute proizvodnje 24 milijarde kilowattsati proizvedeno je u termoelektranama, što je rezultat višegodišnjeg ulaganja u rekonstrukciju postojećih kapaciteta. Ukupno je u rehabilitaciju termoelektrana uloženo 380 milijuna eura. Na taj način povećana je snaga postojećih TE za 400 megawatta.

Jedan od prioriteta razvoja srbijanske ekonomije je da njezina kompanija postane vodeća u proizvodnji struje u regiji. Za to je, prema kazivanju Aleksandra Popovića, ministra energetike, potrebno povećati cijenu struji kako bi se povećala financijska sredstva za ulaganje u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta. S ulaganjem 1,5 milijardi eura EPS bi mogao sagraditi dvije termoelektrane, od kojih bi svaka imala snagu od 700 megawatta. Unatoč najnižoj cijeni struje, Elektrodistribucija ne uspijeva naplatiti potrošenu električnu energiju. Samo u Beogradu 50 posto domaćinstava redovito plaća račune za struju. Da bi povećala učinkovitost naplate, Elektrodistribucija je redovnim platišama uvela pogodnost smanjujući im mjesečni račun za pet posto. Pokazalo se da ni to nije dovoljna pogodnost, jer od 660 tisuća domaćinstava, koliko ih ima na području Beograda, njih 302 tisuće redovito izmiruje obveze prema Elektrodistribuciji, koja je, u povodu novogodišnjih praznika, darovala 60 tisuća “štedljivih” žarulja urednim platišama. Radi veće učinkovitosti naplate, dužnicima je omogućeno da pola duga plate odmah, a preostali dio u više mjesečnih rata. Elektrodistribucija pribjegava i tzv. sječi struje neurednim platišama što dovodi do čestih sukoba.