Beogradska zračna luka ‘’Nikola Tesla’’ uložila je prije više godina 800 tisuća eura u nabavu opreme kako bi osposobila pistu za slijetanja zrakoplova po magli, ali su posljednji magloviti dani pokazali kako ta oprema još nije u potpunosti instalirana, tako da su letovi kasnili ili otkazivani. Uprava aerodroma još računa koliko je izgubljeno zato što se dva dana promet odvijao s velikim teškoćama. Odgovornost za pokazanu nemarnost ne žele preuzeti ni aerodrom ni kontrola letenja. Prema prognozama metereologa, još će biti dana s maglom tako da u upravi aerodroma računaju na smanjenu dobit. Prema priopćenju državne direkcije za zrakoplovstvo, beogradski aerodorom će biti osposobljen za slijetanje i polijetanje zrakoplova po magli tek na jesen 2008. godine. Do tada će se letovi u maglovitim danima preusmjeravati na niški aerodrom, koji je od Beograda udaljen 240 km. U dva dana otkazano je 14 letova dok je osam obavljeno s velikim zakašnjenjem. Pojedini putnici čekali su više od 24 sata za nastavak putovanja. Sve vrijeme proveli su na aerodromu, jer im nije osiguran smještaj u hotelima, što je uprava aerodroma bila obvezna učiniti. To je umnogome ostavilo ružni dojam na ukupni boravak inozemnih turista u Beogradu, kojih je u vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika praznika bilo više od 40 tisuća. Uprava aerodroma pokazala je nemarnost i kada je riječ o davanju pravodobnih informacija. Jedini telefonski broj bio je neprekidno zauzet, a nervozni putnici upućivani su da do infomacija dođu putem Interneta. Nabavljena oprema omogućuje nesmetano obavljanje zrakoplovnoga prometa i kada je vidljivost smanjena na svega 50 metara. Da bi novi sustav mogao biti stavljen u uporabu, potrebno je obaviti još nekoliko manjih poslova. Po svemu sudeći, razlog da se kasni s instalacijom kompletne opreme je nemarnost uprave aerodroma. U javnosti je s nerazumjevanjem primljeno objašnjenje Bojana Krištofa, novog direktora aerodroma, koji smatra kako beogradskoj zračnoj luci nije potrebna oprema koja omogućava odvijanje prometa u vrijeme maglovitih dana, kojih je u Beogradu u zimskim mjesecima prilično.

Ipak, prema njegovu kazivanju, aerodrom će, kada je oprema već kupljena, biti osposobljen za promet u spomenutim vremenskim (ne)prilikama, čime će njegova kategorizacija biti svrstana u tzv. B3. Osim aerodroma, najveću štetu u danima s maglom ima domaća zrakoplovna kompanija JAT Airways, koji obavlja 50 posto zračnog prometa. Ta kompanija dnevno gubi oko sto tisuća eura jer mora plaćati usluge na alternativnim aerodromima, a u slučaju otkaza leta dužna je zbrinuti putnike. Njegovi zrakoplovi kasnili su u prosjeku 100 minuta, a bilo je 14 otkazanih letova. Zanemarljiv odnos uprave prema instaliranju opreme objašnjava se njegovim monopolskim položajem beogradske zračne luke, ali bi taj status mogao biti uskoro ugrožen. Zastoj na beogradskom aerodromu poklopio se s osposobljavanjem piste vojnog aerodroma u Batajnici na kojemu će, prema ministru obrane Draganu Šutanovcu, biti dozvoljeno i odvijanje civilnog prometa. Aerodrom je bio oštećen u bombardiranju NATO-a 1999. godine. U početku će se preko njega odvijati robni prijevoz, a nakon što se izgrade prateći objekti, trebao bi početi i prijevoz putnika. Ministarstvo obrane je već zatražilo dodatna sredstva iz gradskog i državnog proračuna za gradnju carinarnice i zgrade za potrebe putnika. Batajnički aerodrom ima dvije piste, pa je moguće istovremeno slijetanje i polijetanje zrakoplova kako danju tako i noću, a zbog geografske lokacije ima i manji broj maglovitih dana. Za korištenje tog aerdroma interes su već pokazale low cost kompanije.