Srbijanski gospodarstvenici smatraju kako će na poslovanje njihovih tvrtki najviše utjecaja imati politička situacija, koja je, kako smatraju, vrlo nepovoljna, a strahuju kako bi takva mogla ostati i dulje vrijeme. Privrednike najviše brine neriješen status Kosova, te nepoznanica kakve će odluke donijeti politička vlast nakon što ta pokrajina proglasi neovisnost. Gospodarstvenici strahuju od moguće izolacije, što bi onemogućilo ekonomski razvoj zemlje. Prema ocjeni gospodarstvenika, politička stabilnost ima najviše utjecaja na dinamčnost ekonomskog razvoja. Njihova zabrinutost je povećana posljednjih tjedana, jer su se u vladi zaoštrili odnosi glede suradnje s Europskom unijom za koju je vezana sudbina najvećeg broja domaćih poduzeća. Nestabilnost političkih prilika u zemlji, kako sada stoje stvari, nema kratkoročne značajke, već prijeti postati trajna preokupacija političkih čimbenika, što u još većoj mjeri povećava neizvjesnost u ostvarivanju ekonomskih ciljeva. Osim političke nestabilnosti, gospodarstvenici strahuju i od neizvjesnosti u kolikoj mjeri će mjeri ove godine rasti inflacija. Usvojeni proračun ih upućuje na konstataciju kako inflatorni val, koji se pokrenuo lani, neće biti zaustavljen u ovoj godini. Inflacija je u 2007. godini dosegnula je 10,1 posto, što je za 3,6 indeksnih poena više u odnosu na projiciranu. Iz proračuna se ne vidi opredjeljenje vlade da se njezin rast smanji, osim što je deklarativno projicirana na rast od šest posto. Dvojbe u ostvarenje takvog cilja temelje se na vladinoj suzdržanosti u pogledu smanjivanja javne potrošnje. Pod pritiskom prijetnji štrajkova korisnika sredstava iz državne blagajne još uoči usvajanja proračuna vlada je odustala od zamrzavanja plaća u javnom sektoru tako da je zadatak obuzdavanja rasta inflacije prepušten monetarnim vlastima. Narodna banka reagirala je povećanjem referetne kamatne stope sa 9,5 na 10 posto, što treba izazvati poskupljenje kredita i time smanjenje zahuktale potrošnju stanovništva, koje kupovnu moć temelji na zaduživanju kod poslovnih banaka. Povećanjem referetne kamatne stope skupi krediti postali su još nepristupačniji najvećem broju građana. Prosjek mjesečne plaće je 374 eura, što je, s obzirom na poskupljenje glavnih živežnih namirnica, poput kruha, mlijeka, jestivog ulja i mesa, premalo za pokrivanje troškova potrošačke košarice.

Radovan Jelašić, guverner NBS-a pojačao je strepnje gospodarstvenika izjavom kako NBS neće biti u stanju održati projicirani rast inflacije ako ne dobije potporu financijske vlasti zadužene za vođenje fiskalne politike. Ministar financija Mirko Cvetković smatra da se neće dogoditi ništa tragično ako predviđeni okvir rasta inflacije bude probijen za nekoliko indeksnih bodova, što se dogodilo i lani. Za razliku od njega ekonomisti upozoravaju da dvoznamenkasto povećanje inflacije može imati pogubni utjecaj na ekonomski razvoj zemlje. Zabrinutost postoji i kada je riječ o inozemnim ulaganjima, koja su lani bila dvostruko manja nego u 2006. godini kada su iznosila više od četiri milijarde dolara. Smanjeno zanimanje inozemnih ulagača za investiranje u Srbiji manifestira se i na početku 2008. godine u kojoj je Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja najavio povećanje inozemnih ulaganja na šest milijardi dolara. Njegov optimizam nema realno pokriće jer se Dinkićeve prognoze temelje na zaradi od prodaje dijela kapitala šest velikih javnih poduzeća, ali o tome u vladi ne postoje jedinstveni pogledi. Najveće dvojbe postoje o prodaji naftne industrije, koja je u 2007. godini ostvarila najbolje poslovne rezultate od svih domaćih kompanija iz javnog sektora. ‘’Koplja’’ se lome i na načinu privatizacije NIS. Zasad se na poslovnom horizontu ne vide neka znatnija inozemna ulaganja. Nakon otkaza ulaganja u gradnju tvornice bioetanola, vrijedne 370 milijuna eura, neizvjesna je postala i prodaja RTB Bor, a za Zastavu se tek traži kompanija koja je spremna uložiti milijardu eura, koliko je potrebno da se u toj tvornici godišnja proizvodnja automobila poveća sa 20 na 200 tisuća vozila.