Prošli tjedan dovršeno je pripajanje četiri manje obrtničke štedno-kreditne zadruge Zanatskoj štedno-kreditnoj zadruzi Zagreb, najvećoj takvoj instituciji u Hrvatskoj, koja bi uskoro od središnje banke trebala dobiti i odobrenje za početak rada kao Obrtničko štedna banka. Proces je to koji je započeo prošlog proljeća po sili zakona koji je štedno-kreditnim zadrugama naložio transformaciju u štedne banke ili u kreditne unije. Od ukupno 16 obrtničkih štedno-kreditnih zadruga koliko ih je postojalo i koje je ZŠKZ Zagreb trebala objediniti u banku svega ih je četiri na koncu prihvaćeno. Kako pojašnjava Suzana Barada, predsjednica Uprave zagrebačke ZŠK zadruge i buduće Obrtničke štedne banke, dubinsko snimanje prošle su samo zadruge u Imotskom, Zadru, Čakovcu i Karlovcu, dok su kod preostalih zadruga utvrđeni ozbiljni problemi, zbog kojih će dio njih biti i likvidiran, a dio će vjerojatno postati kreditne unije.

Temeljni kapital 8 mil. kuna
“Nismo željeli u startu oslabiti pozicije, preuzimanjem ‘bolesnih’ zadruga”, pojašnjava Barada. S pripojene četiri zadruge, ZŠKZ Zagreb, odnosno Obrtnička štedna banka, ima ukupno 31 zaposlenika, pet poslovnica, 4600 klijenata, 1833 poslovnih i 400 tekućih računa te aktivu u iznosu od 150 milijuna kuna. Ukupni temeljni kapital Obrtničke štedne banke iznosi pak 18,4 milijuna kuna, što je više od propisanog zakonskog minimuma od 8 milijuna kuna, no i od prvotnih najava o planiranom temeljnom kapitalu obrtničke banke. Nisu se, dodaje Barada, svi obrtnici-zadrugari na koncu uključili u kupnju dionica, pa Obrtnička štedna banka ima 2130 dioničara, koji pojedinačno mogu imati najviše po 100 dionica nominalne vrijednosti po tisuću kuna, odnosno pojedinačni vlasnički udjel ne smije prelaziti 100.000 kuna. U ovoj fazi, budući da je riječ o preoblikovanju, a ne osnivanju pravne osobe, zakon nije dopustio sudjelovanje novih investitora, no zbog izuzetnog interesa koji su za tu mogućnost pokazali obrtnici koji dosad nisu bili zadrugari Barada ističe kako će se takva mogućnost otvoriti za godinu dana kada se planira nova emisija dionica. Osim obrtnika tada bi priliku za sudjelovanje trebali dobiti i institucionalni investitori, poput obrtničkih udruženja i komora. Zahtjev i svu potrebnu dokumentaciju za odobrenje za rad Obrtnička štedna banka početkom studenoga uputila je Hrvatskoj narodnoj banci, koja sada obavlja provjeru i treba početi izravni nadzor kako bi Savjet HNB-a mogao dati zeleno svjetlo za početak rada. Suzana Barada, koja je već dvadeset i tri godine u ZŠKZ Zagreb, očekuje da će banka početi s radom u veljači, najkasnije početkom ožujka. Petogodišnjim planom poslovanja koji je među ostalim upućen HNB-u predviđa se godišnji rast plamana u okviru dopuštenih 12 posto, a godišnje bi se otvarale po četiri nove poslovnice. Već tijekom 2008. godine tako bi se otvorile poslovnice u Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu i Puli, a u tijeku su razgovori o prostoru u zgradi Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49, gdje bi banka imala šaltersko poslovanje s klijentima. Intenzivno se radi i na implementaciji novog bankarskog softvera, a u tijeku su i pregovori o nabavi bankomata.

U očekivanju HNB-a
Barada procjenjuje da će u nove tehnologije i start poslovanja banke biti uloženo oko 10 milijuna kuna, no naglašava kako se nabavljaju najnovije tehnologije poput bankomata s uplatno-isplatnom mogućnosti, “bar-code” čitačem i “recycle” funkcijama. Na taj način klijentima bi se omogućilo da i izvan radnog vremena mogu putem bankomata obavljati složenije transakcije od uobičajenoga podizanja gotovine. U tijeku je i odabir 10 novih zaposlenika, koji bi trebali preuzeti određene funkcije u banci, odnosno segmente poslovanja, a postojeći kadar prošao je posebnu edukaciju preko USAID-a i certificirani su za bankovne savjetnike, te su dodatno educirani i za procjenu rizika klijenta. Osim Suzane Barade Uprava bi trebala dobiti i drugog člana, a predložen je Davorin Rimac, iza kojega je iskustvo iz Zagrebačke i Privredne banke, a u Nadzornom odboru banke su poznati zagrebački obrtnik Zlatko Cahun, te odvjetnik Krešimir Rastija i profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Alen Stojanović.

Barada očekuje velik odaziv obrtnika

“Iza nas je velik posao, od pripreme silne dokumentacije, internih akata, preko politika i projekcija, postavljanja ciljeva do pripreme nove organizacijske i tehnološke infrastrukture, kaže Barada, koja očekuje da će zbog prerastanja u banku velik broj obrtnika prenijeti poslovanje iz drugih banaka. Kao štedno-kreditna zadruga bili smo ograničeni i nismo mogli pružiti sve usluge našim klijentima. Više, primjerice, neće biti uvjet da obrtnik mora biti samo fizička osoba, zbog čega će, procjenjuje Barada, otprilike polovica sadašnjih klijenata koji imaju registrirana društva s ograničenom odgovornošću poslovanje prenijeti u Obrtničku banku, koja će moći pružiti sve usluge, od platnog prometa, kreditiranja, preko izdavanja garancija, deviznog i kartičnog poslovanja do e-bankarstva… Nastavit će se i suradnja sa Zagrebom i Karlovcem na programima kreditiranja obrtnika, te s EBRD-om, a u međuvremenu banci pozivi na suradnju stižu i iz fondova EU.