Na Banjolučkoj burzi ovaj će tjedan početi trgovanje prvim obveznicama Republike Srpske nominalne vrijednosti oko 1,7 milijuna konvertibilnih maraka ili oko 800.000 eura, koje su već registrirane u Središnjem registru vrijednosnih papira. “Iako je riječ o malom iznosu, to predstavlja velik čak i povijesni događaj jer je riječ o prvim dužničkim vrijednosnim papirima koje emitira jedna teritorijalno-upravna organizacija u BiH”, izjavio je Milan Božić, direktor Banjolučke burze. Riječ je o emisiji 1,732.962 obveznice pojedinačne nominalne vrijednosti od jedne marke po osnovi neizmirenih obveza proračunskih korisnika Republike Srpske prema 232 dobavljača nastalih do 31. prosinca 2002. godine sa stanjem do 31. srpnja prošle godine. Fiksna kamatna stopa na te obveznice je 1,5 posto uz rok otplate od 15 godina i grace razdoblje od pet godina, što znači da će se u tom razdoblju primati kamata na ukupan dug, a poslije toga jednaki dijelovi glavnice i proporcionalni dio kamate.

Stiže još obveznica
Burzovni analitičari i investitori ističu da se znatnije emisije obveznica mogu očekivati sljedećih mjeseci, podsjećajući da pripreme za to provode grad Banja Luka i općina Laktaši, kao i vlada RS po osnovi duga za staru deviznu štednju te ratnu materijalnu i nematerijalnu štetu. “Može se očekivati da će RS poslije emisija obveznica po osnovi starih dugova krenuti s izdavanjem dužničkih instrumenata za financiranje infrastrukturnih projekata”, kaže Božić. Prošle godine su u Republici Srpskoj emitirane prve obveznice, i to banaka (Balkan investment banka i NLB Razvojna banka) i poduzeća Duvaplast Kakmuž. Nenad Tomović, direktor društva za upravljanje investicijskim fondovima Zepter invest, smatra da će najveći interes investitora izazvati obveznice RS po osnovi stare devizne štednje, ali da ga neće manjkati ni za ostale. “Fondovi će zasigurno dio sredstava ulagati u dužničke papire radi smanjenja rizika od naglih fluktuacija vrijednosti svojih portfelja koji sada gotovo isključivo čine dionice”, ukazuje Tomović. Burzovni posrednici u RS, koji su u drugoj polovini 2007. bili suočeni s problemom niskog prometa na tržištu, pozdravili su uvođenje dužničkih instrumenata. “Može se očekivati da uvođenje obveznica poveća promet na tržištu, a samim tim i donese veće prihode brokerskim kućama”, kaže Mlađen Macanović, direktor Monet brokera iz Banje Luke. U Banjolučkoj burzi smatraju da će ove godine mnogi uvidjeti šansu za financiranje na domaćem tržištu s obzirom na to da se, kako navode, zbog svjetskih financijskih kretanja povećala i nabavna cijena kapitala za BiH. Što se tiče drugog entiteta, početkom 2008. u F BiH na snagu je stupio Zakon o porezu na dobit, prema kojem je ovaj porez sa 30 smanjen na 10 posto.

U F BiH manji porez na dobit
U Sindikatu sada očekuju rast plaća i zaposlenosti, ali poslodavci ne misle tako. “Efekti novog zakona bit će vidljivi sljedeće godine kada završimo obračunsko razdoblje, a porez za 2007. godinu bit će obračunat po starom zakonu”, pojašnjava Hajrudin Hadžimehanović, pomoćnik ministra financija u vladi F BiH. Napominje da će primjenu zakona nadgledati Porezna uprava F BiH. Prema novom zakonu, porez na dobit je 10 posto, a plaćanja poreza oslobađaju se oni koji izvoze više od 30 posto ukupnog prihoda i oni koji za pet godina investiraju najmanje 20 milijuna KM, odnosno u prvoj godini najmanje četiri milijuna KM. Poreza na dobit oslobađaju se i preduzeća koja nisu iz BiH, ali imaju poslovnice na teritoriju F BiH, a olakšica se odnosi na dobit ostvarenu u poslovnici u F BiH. Poslodavci promjenu smatraju pozitivnom, ali nisu sasvim zadovoljni. Smatraju da nova stopa poreza na dobit neće utjecati na plaće i cijene usluga i proizvoda.
(Redakcijski izvještaj)

Na SASE u 2008. stiže 10 posto BH Telecoma

Tržište kapitala u F BiH u 2007. doživjelo je pravu burzovnu groznicu koja je na kraju rezultirala prometom od čak 1,2 milijarde KM na Sarajevskoj burzi (SASE). Prvi čovjek burze Zlatan Dedić ne krije svoje zadovoljstvo onim što se događalo prošle godine, ali smatra da, ako država konačno prepozna potencijal burze, rezultati mogu biti još i bolji, naročito većom privatizacijom na burzi te konačnim emitiranjem državnih obveznica, piše San. Na burzi očekuju da vlada bude odlučna i da realizira sve projekte koje je najavila, a da dio tih projekata, odnosno dio svojih dionica ponudi putem burze. Konkretno, kod BH Telecoma očekujemo da barem 10 posto ide preko SASE, kaže prvi čovjek burze. “Mogu garantirati kako neće biti nikakav problem da 10 posto BH Telecoma pokrije domaća potražnja. Tržišna vrijednost tih 10 posto je nešto više od 300 milijuna. Imamo depozite građana u bankama oko 3,9 milijardi, depoziti gospodarskih subjekata su 1,5 milijardi. Imovina investicijskih fondova je više od milijardu KM, aktiva osiguravajućih društava je više od 500 milijuna, da ne spominjem novčana sredstva koja se drže u čarapama i ispod madraca. To sve daje nekih 7 ili 8 milijardi KM, i samo pet posto tih sredstava da se angažira bilo bi dovoljno za ovaj dio telekoma”, izjavio je za San Zlatan Dedić.