U jedanaest mjeseci 2007. Kina se popela za još jednu poziciju na listi najvećih hrvatskih uvoznih tržišta, preskočivši Sloveniju. Kina je nakon Italije, Njemačke i Rusije postala četvrta zemlja po vrijednosti uvoza. Iz najmnogoljudnije je zemlje do konca studenog prošle godine u Hrvatsku uvezeno roba u vrijednosti od ukupno 7,9 milijardi kuna, što je za 30 posto više nego u istom razdoblju godinu dana prije. Uvoz je snažno porastao i s ostalih najvažnijih uvoznih tržišta, no i Japana, Brazila, Turske i SAD-a.
Automobili i strojevi
Gledano po sektorima i proizvodima, prijevozna sredstva predvode u uvozu. U jedanaest lanjskih mjeseci uvezeno je strojeva i prijevoznih sredstava za ukupno 41,2 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini porast od 12 posto. Od toga na cestovna vozila otpada 11,9 milijardi kuna, na električne strojeve i uređaje 6,1 milijardi kuna, a 5,8 milijardi kuna na uvoz industrijskih strojeva, dok znatniji rast imaju i ostala transportna sredstva (brodovi i slično), kojih je uvezeno za 4,4 milijarde kuna. Uvoz nafte povećan je za 6,4 posto u jedanaest mjeseci na godišnjoj razini, pa je dosegnuta razina od 14,55 milijardi kuna, dok uvoz plina bilježi znatan pad, za više od 34 posto u jedanaest lanjskih mjeseci. Istodobno je i izvoz plina smanjen za trećinu, a sličan je trend Državni zavod za statistiku evidentirao je i kod trgovine šećerom. U jedanaest mjeseci 2007. uvoz šećera za gotovo 40 posto je manji nego u istom razdoblju prethodne godine, a izvoz tog glavnog proizvoda prehrambene domaće industrije, koji kontinuirano posljednjih godina bilježi rast, u prošloj je godini čak blago pao. Dijelom se to može povezati i s uvođenjem kvota za ključno izvozno tržište šećerana u EU. Negativan se trend bilježi i s trgovinom ribom. Uvoz ribe, naime, raste, a izvoz je u padu, pa je u tom segmentu, u kojemu je Hrvatska prije imala suficit, gotovo izjednačena vrijednost uvoza i izvoza. Porast cijena žitarica na svjetskom tržištu odrazio se i na izvoznu bilancu – izvezeno je u jedanaest mjeseci 2007. gotovo 91 posto više žitarica nego u istom razdoblju 2006. i dosegnuo 898 milijuna kuna, dok je uvoz žitarica rastao nešto sporije i dosegnuo 972 milijuna kuna. Međutim, uvoz i izvoz hrane, iako bilježe rast, manje su od ostalih roba i sektora pridonijeli uvozuno-izvoznim trendovima. Glavni hrvatski izvoznik brodogradnja je i u jedanaest lanjskih mjeseci snažno povukla izvoz, plasiravši oko 7 milijardi kuna na strana tržišta, za gotovo 17 posto više nego godinu dana prije. Dinamici robne razmjene pridonijeli su i trgovina željezom i čelikom, posebice na uvoznoj strani, ali i odjeća. Dok je u jedanaest mjeseci 2006. u trgovini odjećom ostvarivan suficit, domaći su proizvođači u lanjskih jedanaest mjeseci ostali na istoj razini izvoza, no uvoz je bio za 23,4 posto veći (više od 3,5 milijardi kuna), pa je i u tom segmentu Hrvatska u minusu. Pad u izvozu bilježi i farmaceutska industrija, i to za 3 posto do konca studenoga (izvoz je iznosio 1,45 milijardi kuna), dok je uvoz porastao za 8 posto (na 3,46 milijardi kuna). Smanjen je izvoz kave i čajeva te duhana.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu