U iščekivanju nove Vlade, zaposlenici Hrvatskog fonda za privatizaciju, kojega će se prema predizbornim najavama uskoro gasiti, izradili su prijedlog reorganizacije te institucije. Prijedlog sindikata u HFP-u na čijem je čelu Danica Ćeranić pred vladinom radnom skupinom za HFP, formiranom nakon izbijanja afere Maestro, trebao bi zastupati sindikalni predstavnik u Upravnom odboru HFP-a Ozren Matijašević. Stav je zaposlenika da bi predlagana koncepcija pripajanja HFP-a Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom bilo kontraproduktivno rješenje, a Matijašević negativnim ocjenjuje i koncept kojega je u “gurao” Damir Polančec, zagovarajući da se sva imovina iz portfelja prenese u nekoliko zatvorenih investicijskih fondova, kojima bi upravljala profesionalna društva odabrana putem javnih natječaja. Privatizacija po Polančecovom prijedlogu odvijala bi se putem burze, no Matijašević tvrdi kako je Polančec te izjave davao u predizborne svrhe i pod dojmom uspješno provedenih IPO-a Ine i T-HT-a, a koja ne mogu biti primijenjena u većini tvrtki iz portfelja. Teško je očekivati da bi građani hrlili kupovati dionice takvih tvrtki poput KIM-a ili Adriachema kao što se kupovalo dionice najuspješnijih hrvatskih tvrtki.

Prijedlog zaposlenika polazi od zadržavanja Središnjeg državnog ureda, ali samo sa zadaćom upravljanja imovinom Vladinih institucija, a umjesto Fonda predlažu osnovati Agenciju za upravljanje i privatizaciju. Ona bi preuzela sve tvrtke i nekretnine u državnom vlasništvu, a do privatizacije bi bila zadužena i za upravljanje tom imovinom. Agencija bi, prema prijedlogu Sindikata, trebala imati isti status kakav danas ima HFP. HFP, pojašnjava se u prijedlogu, ima kvalitetno statusno rješenje po međunarodnim standardima za područje upravljanja i privatizacije tvrtki i nekretnina – sama sebe financira i nije na državnom proračunu. Djelokrug i nadležnosti Agencije trebalo detaljno bi trebale biti određene kroz zakon o Agenciji i statut, te novi zakon o privatizaciji. Unatoč dobrom statusu, manjkavosti i propusti u dosadašnjem radu Fonda, smatraju zaposlenici, uzrokovani su prethodnim lošim kadrovskim rješenjima i repovima iz prošlosti. Tim više naglasak u ustroju nove Agencije trebalo bi po viđenju zaposlenika, staviti na planiranje, praćenje, kontrolu i izvješćivanje državnim tijelima. Ključnom slabom točkom postojećeg sustava zaposlenici u HFP-u vide u izostanku – kontrolnog mehanizma. Dugi niz godina, tvrde, većim dijelom državnog vlasništva nitko sustavno ne upravlja, a ne postoji niti sustav odgovornosti. Buduća Agencija trebala bi utvrditi nove kriterije, te redefinirati ulogu i sustav nadzornih odbora u državnim poduzećima. Što se Središnjeg ureda za upravljanje državnom imovinom tiče, u prijedlogu sindikata navodi se kako je to ured koji se financira iz proračuna, nije samostalan i slobodan u poduzetničkom smislu i u sadašnjoj organizaciji ne postoji javni uvid u njegovo djelovanje. Stoga u HFP-ovom sindikatu, uvjeravaju da bi prijedlog kojega oni nude bio nakvalitetniji put do pozitivnog pomaka.