Autocesta Rijeka Zagreb zadužila se čak 200 milijuna eura kako bi platila koncesijsku naknadu svom vlasniku, Republici Hrvatskoj. Kredit je dignut kod austrijske podružnice komunalne banke Dexia izravnom pogodobom, uz jamstvo Vlade. Neobičnost aranžmana kojim državna tvrtka zaduženjem financira koncesijsku naknadu državi je i u tome što bi ARZ trebao plaćati naknadu samo iz svoje dobiti. U odluci o osnivanju društva navodi se kako će iz svojih poslovnih prihoda ARZ održavati cestu i vraćati kredite, dok se koncesijska naknada plaća na način da država zadržava cjelokupnu godišnju dobit društva umanjenu za pričuve. Ni iz ARZ-a ni iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka nisu nam dali konkretan odgovor zašto se koncesijska naknada neće isplaćivati iz dobiti, nego će jednokratno biti plaćena zaduženjem. Kredit nije jeftin jer se u obrazloženju izravne pogodbe navodi da je njegova ukupna cijena 292,3 milijuna eura, dakle 92,3 milijuna eura ARZ treba isplatiti na ime kamata i naknada. Nije, međutim, objavljeno na koji dugoročni rok je uzet zajam i koliko su kamate u tom trošku. Iz MMTPR-a su nam odgovorili kako je Uprava društva odlučila kako je kreditno zaduženje najbolji način za plaćanje koncesijske naknade. Iz ARZ-a nisu pojasnili na temelju kojih pokazatelja su donijeli takvu odluku, ali su pojasnili da se kredit odnosi samo na proširenje koncesije ARZ-a do 2031. godine umjesto do 2026. kako je bilo predviđeno u odluci o osnivanju društva, te stavljanje pod upravljanje društva dionica Orehovica – Rupa, Orehovice – Križišće, uključujući pristupne ceste od čvora Draga do Rijeke, od čvora Križišće do Krčkog mosta i sam Krčki most. Dodaju i kako će se proširenjem koncesije osigurati jedinstveno i učinkovito upravljanje cjelokupnim riječkim prometnim čvorom, što će pridonijeti znatnom smanjenju troškova.

Od 1998. godine, kada je osnovana, Autocesta Rijeka – Zagreb nije platila ni lipe koncesijske naknade, u prvih šest godina su poslovali s gubicima, dok od 2004 ostvaraju dobit, ali se ona, prema odgovoru ARZ-a, koristi za pokrivanje gubitaka prethodnih godina. Uplata koncesijske naknade bila je navodno preduvjet za početak gradnje deset kilometara dugog drugog traka riječke obilaznice oko čije gradnje se podiglo dosta buke posljednjih godina. Gradnja bi trebala početi u roku mjesec dana i prvotna cijena projetka bila je 140 milijuna eura, ali su mediji prošli tjedan objavili pozivajući se na neslužbene informacije da će gradnju dobiti konzorcij Viadukt – Hidroelektra- Strabag – Konstruktor. Oni su navodno dali najjeftiniju ponudu za izgradnju u iznosu od 600 milijuna kuna, što je značajno niže od sredstava koja su bila planirana. Financijska sredstva za izgradnju još nisu osigurana, potvrdili su i iz ARZ-a i MMTPR-a. Obje institucije su poručile kako će odluku o tome kako će se osigurati 140 milijuna eura autonomno donijeti Vlada. U ARZ-u su dodali i kako su uvjereni da će puni profil riječke obilaznice biti dovršen u 2009. godini. Gradnja drugog traka obilaznice, među ostalim, uključuje i gradnju četiri tunela, mostove, vijadukte i novi prometni čvorovi.

Pančić: Kredit će ARZ-u biti kamen oko vrata

SDP-ov saborski zastupnik Ivica Pančić, koji je u posljednje vrijeme poznat po kritikama vladajućih o netrastparentnosti u cestogradnji, kaže da ne može dokučiti točne razloge zašto bi se koncesijska naknada plaćala kreditom. Međutim, ističe da prema informacijama koje ima, ARZ, kao kreditno sposoban, koristi se kako bi se pokrio nedostatak novca za autoceste. “Zadužuju se gdje mogu jer nema novca. ARZ-u će kredit biti kamen oko vrata u budućnosti, odnosno otplata će mu stvoriti financijske probleme”, kaže Pančić. Tu tezu potvrđuje i podatak da će Ministarstvo financija naknadu dobivenu od ARZ-a isplatiti Hrvatskim autocestama.