Već tradicionalno kraj svake kalendarske godine podsjetnik je na postignuća i najvažnija događanja u području znanosti i obrazovanja, a premda je teško reći koliko Hrvatska uspješno kroči prema tako željenom “društvu znanja” protekla godina ipak je ukazala na pozitivan trend. Prije nešto manje od godinu dana otvorene su prostorije Veleučilišta u Slavonskom Brodu u koje je upisano 311 studenata menadžmenta i biljogojstva, a gotovo istovremeno u Bednji je otvorena prva škola obnavljana po modelu javno-privatnog partnerstva. Veljaču je pak obilježio Zakon o obrazovanju odraslih, kojim se uređuje model cjeloživotnog učenja. Zakon predviđa osnivanje vijeća za obrazovanje odraslih u kojem bi sjedili predstavnici sindikata, poslodavaca, obrazovnih ustanova te resornog ministarstva, a koji bi Vladi predlagali koje obrazovne projekte, kako i s koliko novca financirati. Isti mjesec je hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac primio indijskog ministra znanosti Kapila Sibalu, osnovavši zajednički fond za razvoj znanstvenih i tehnologijskih projekata u koji će svaka strana uplatiti 500 tisuća eura. Političke napetosti dovele su do “Osnova za razgraničenje između Hrvatske i Slovenije”, poznatiju kao Plava knjiga, koju je premijeru Sanaderu i predsjedniku Mesiću izradila i uručila radna skupina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Mlađa generacija stručnjaka dokazala se pak predstavljanjem prve studentske “pametne” elektroničke kartice koja bi trebala pridonijeti mobilnosti studenata na području cijele Hrvatske. Krajem veljače Vlada je postavila temeljni kamen za izgradnju kampusa Sveučilišta u Mostaru, jedine visokoškolske ustanove u BIH na hrvatskom jeziku, za što je izdvojeno 360 milijuna kuna. Isti mjesec u Parizu je u sklopu međunarodnog projekta “For Woman in Science” dodijeljena stipendija od 40.000 dolara mladoj hrvatskoj znanstvenici Petri Klepec koja će provoditi istraživanja na području epidemiologije. Krajem veljače hrvatska vlada potpisala je sporazum o poticajnim mjerama za upis u ustanove visokog obrazovanja kojim se omogućuje hrvatskim braniteljima i njihovoj djeci, koji su zbog težine ratnih posljedica dovedeni u neravnopravan položaj s ostalim kandidatima, ravnopravan pristup viskom obrazovanju.

Idući mjesec odobreno je 185 novih mjesta za znanstvene novake na hrvatskim visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima. Unutar znanstveno-istraživačkog sustava Hrvatske sada ima 2750 znanstvenih novaka. Svibanj su otvorili znanstvenici iz domovine i inozemstva na kongresu u Splitu koji je okupio više od 800 sudionika. Nedugo iza toga Vlada je donijela Akcijski plan za povećanje ulaganja u znanost i istraživanje, a riječ je o planu prema kojem bi do 2010. godine zemlje Europske unije izdvajale tri posto BDP-a za znanost. Posebno važna bila je potvrda Nacionalnog programa mjera za uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja, a iz Vlade su poručili kako će iduće godine krenuti sa zakonskim rješenjem na tom području. U srpnju je najavljeno državno subvencioniranje stambenih kredita učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima u osnovnim i srednjim školama, a mjesec dana kasnije potvrđen je projekt “besplatnih udžbenika” vrijedan 377 milijuna kuna. Prije dva mjeseca svečano je otvoren znanstveno-učilišni kampus Borongaj u nazočnosti predsjednika države i Vlade, označen kao jedan od najvećih pomaka u razvoju viskokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj.