U potrazi za karikom koja nedostaje u evoluciji modernih kitova znanstvenici su otkrili posve neočekivanog kopnenog srodnika – životinju veličine rakuna s tijelom sićušnog jelena. Prijašnje molekularne studije upućivale su na to da je vodeni konj najbliži kopneni srodnik današnjih kitova, no stručnjaci u studiji objavljenoj u časopisu Nature ističu da bi to mogla biti četveronožna životinja iz Indije poznata kao Indohyus, koji se zbog zaštite skrivao u vodi. Znanstvenici otprije znaju da su kitovi imali pretke koji su hodali kopnom. No sada je tim predvođen Hansom Thewissenom s Medicinskog i farmakološkog fakulteta sveučilišta Ohio spojio fosile koji pokazuju evolucijski put kitova s kopna u more. Thewissen i njegovi kolege analizirali su strukturu i sastav stotina fosila Indohyusa koji pripada većoj skupini poznatoj kao raoelldisi. Oni su živjeli otprilike u isto vrijeme kada i najstariji kitovi, prije oko 50 milijuna godina. Stručnjaci su otkrili velike sličnosti u kosturu i ušima koji upućuju na vezu sa cetaceansima, porodici životinja kojoj pripadaju kitovi, dupini i pliskavice. Indohyus je, primjerice, imao krzno koje je bilo puno tanje od onog na životinjama slične veličine. Utvrđena je i sličnost u kemijskom sastavu Indohyusovih zubi s onima u morskih sisavaca, što pak upućuje da je mnogo vremena provodio u vodi. Istraživači vjeruju da je Indohyus s vremenom u vodi boravio sve više, ili zbog zaštite ili zbog prehrane, a da se potpuna promjena u načinu ishrane dogodila poslije.
(Agencije)
U potrazi za karikom koja nedostaje u evoluciji modernih kitova znanstvenici su otkrili posve neočekivanog kopnenog srodnika – životinju veličine rakuna s tijelom sićušnog jelena. Prijašnje molekularne studije upućivale su na to da je vodeni konj najbliži kopneni srodnik današnjih kitova, no stručnjaci u studiji objavljenoj u časopisu Nature ističu da bi to mogla biti četveronožna životinja iz Indije poznata kao Indohyus, koji se zbog zaštite skrivao u vodi. Znanstvenici otprije znaju da su kitovi imali pretke koji su hodali kopnom. No sada je tim predvođen Hansom Thewissenom s Medicinskog i farmakološkog fakulteta sveučilišta Ohio spojio fosile koji pokazuju evolucijski put kitova s kopna u more. Thewissen i njegovi kolege analizirali su strukturu i sastav stotina fosila Indohyusa koji pripada većoj skupini poznatoj kao raoelldisi. Oni su živjeli otprilike u isto vrijeme kada i najstariji kitovi, prije oko 50 milijuna godina. Stručnjaci su otkrili velike sličnosti u kosturu i ušima koji upućuju na vezu sa cetaceansima, porodici životinja kojoj pripadaju kitovi, dupini i pliskavice. Indohyus je, primjerice, imao krzno koje je bilo puno tanje od onog na životinjama slične veličine. Utvrđena je i sličnost u kemijskom sastavu Indohyusovih zubi s onima u morskih sisavaca, što pak upućuje da je mnogo vremena provodio u vodi. Istraživači vjeruju da je Indohyus s vremenom u vodi boravio sve više, ili zbog zaštite ili zbog prehrane, a da se potpuna promjena u načinu ishrane dogodila poslije.
(Agencije)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu