Pregovori o kreditu od 60 milijuna eura koji je EBRD trebao dati Zagrebačkom holdingu za obnovu sustava vodoopskrbne i odvodne mreže zapeli su i postoji mogućnost da ugovor o kreditiranju ne bude potpisan. Iz Uprave Zagrebačkog holdinga potvrdili su nam da zasad ne pristaju na uvjete koje Europska banka za obnovu i razvoj postavlja ako se želi odobriti kreditiranje.

Ogorčenje u Holdingu
Dva najvažnija uvjeta su privatizacija dijela Zagrebačkog holdinga u vrijednosti 350 milijuna kuna godišnjih prihoda te zabrana osnivanja novih podružnica unutar Holdinga. Iako smo hrvatskom uredu EBRD-a poslali službeni upit za komentar uvjeta i razloga zbog kojih su postavljeni, do zaključenja ovoga broja nismo uspjeli dobiti odgovor. U Zagrebačkom holdingu, neslužbeno doznajemo, vlada prilično veliko ogorčenje jer nisu očekivali takve uvjete i smatraju da nemaju mandat potpisati ugovor koji bi preuzeo takve obveze niti žele miješanje u svoje interne odluke vanjskih subjekata. Nakon dva dana intenzivnih pregovora, rješenje još nije nađeno. Zagrebački holding predlaže da se iza uvjeta o privatizaciji doda rečenica “ako odobri Gradska skupština” kao vlasnik Holdinga, dok se na uvjet o zabrani osnivanja podružnica nikako ne želi pristati jer smatraju da su to njihove autonomne odluke o unutarnjem ustroju i organizaciji rada. “Na nikakve uvjete nećemo pristajati kada je riječ o privatizaciji. To mora biti autonomna odluka nas i našeg vlasnika, a nikakva obveza po izjavi ili potpisivanju kredita. I po zakonu mi ne možemo potpisati takav ugovor jer o privatizaciji mora odlučivati Skupština. Ako EBRD pristane na uvjet o odlučivanju u Skupštini, ugovor će uskoro biti potpisan, a ako ne, nećemo dići kredit. Nedizanje kredita neće usporiti projekt ulaganja u vodoopskrbnu mrežu jer imamo sredstva od obveznica kojima ćemo ih nadomjestiti”, rekao je predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić. Dodao je i da nije riječ o prevelikom problemu jer ukupni prihod od 350 milijuna kuna predstavlja tek oko sedam posto ukupnih prihoda u Holdingu, ali je opet ponovio da oni ne mogu pristati na nikakav ultimatum bez suglasnosti vlasnika. Međutim, činjenica je da SDP i partneri drže zasad većinu u Skupštini, pa uvjet privatizacije, ako bude prihvaćen prijedlog Zagrebačkog holdinga, ima u tom slučaju samo deklarativnu vrijednost. I u samom Poglavarstvu Zagreba i Zagrebačkom holdingu već duže vrijeme se spominje izdvajanje nekih podružnica iz jedinstvenog sustava i njihova privatizacija ili prodaja oko 25 posto udjela u Holdingu putem inicijalne javne ponude. Očito je da uprava samo želi sama odrediti vrijeme o djelomičnoj privatizaciji. Posljednji problem koji je nastao s EBRD-om nije prvi ove godine. Pri prodaji obveznica Zagrebačkog holdinga u vrijednosti 300 milijuna eura EBRD se nije upisao iako je imao potpisan ugovor s upravom Zagreba i Zagrebačkog holdinga da će im se jamčiti upis trećine obveznica.

Propali ugovor
Iako je ugovor bio potpisan prije izdanja obveznica, ljetos u Londonu je EBRD ispao iz igre. Razlog je bio, makar su tako tvrdile obje strane, neusklađenost u donošenju odluka u EBRD-u s vremenom izdavanja obveznica. EBRD je tražio da Holding pričeka s otvaranjem knjige upisa, ali je aranžer Deutsche Bank savjetovao da se iskoristi trenutak prije rasta kamata, pa dogovor s Europskom bankom nije realiziran. Službeno, nakon toga nije bilo otvorenih sukoba jer su u Zagrebačkom holdingu obećali EBRD-u sudjelovanje u prvom sljedećem velikom projektu, a to je upravo obnova vodooprskrbne mreže u trogodišnjem razdoblju. Projekt obnove je inače vrijedan 159,5 milijuna eura, a osim EBRD-ovih 60 milijuna eura na rok od 15 godina, ostatak sredstava pokrio bi se novcem od obveznica u visini 79,5 milijuna i 20 milijuna eura od Hrvatskih voda.

Ukupno 840 mil. eura EBRD-a Hrvatskoj

Iako se na prvi pogled čini neobičnim uvjetovanje kredita EBRD-a privatizacijom i unutrašnjom organizacijom, iz uvjeta za investicije koje se navode na službenoj stranici banke stoji među ostalim i da se kroz njih promiču strukturne reforme, konkurencija, privatizacija i poduzetništvo. Investicije za koje se odluče obvezno moraju pomoći zemlji da se približi punoj tržišnoj ekonomiji, pomoći u potporu privatnom sektoru i pridržavati se jasnih bankarskih principa. EBRD je na kraju prošle godine investirao u Hrvatsku ukupno 840 milijuna eura u 65 projekata različitih vrsta, od financiranja gradnje raznih infrastrukturnih projekta pa do ulaženja u vlasništvo tvrtki kako bi im se pomoglo svježim kapitalom.