Europski burzovni indeksi jučer su se našli pod pritiskom slabljenja bankarskih i cikličnih dionica, budući je porasla zabrinutost među ulagačima da najnovije smanjenje ključnih kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama možda neće biti dovoljno za sprječavanje dodatnih šteta u najvećem svjetskom gospodarstvu. Londonski Ftse indeks do podneva je oslabio oko 0,3 posto, na 6.515 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je na tek manjem gubitku, od 0,05 posto, spustivši se na 8.005 bodova.

Pad dionica RBS-a
No, kako se podne približavalo, i rasprodaje su se počele stišavati, o čemu svjedoči podatak da je na pet gubitnika dolazila jedna dionica koja je bila na dobitku, nasuprot ranijoj trgovini kada je njihov omjer bio 35 prema jedan. Najveći gubitnici zabilježeni su u bankarskom sektoru, na čija se leđa u najvećoj mjeri svalila razočaranost ulagača skromnim smanjenjem ključnih kamatnih stopa u SAD-u. Royal Bank of Scotland zabilježio je pad cijena dionica od 4,1 posto, UBS od 3,4 posto a Barclays od 3,8 posto. Ostale dionice u crvenom bile su među pripadnicima automobilskog sektora. Dionice njemačkog Daimlera pojeftinile su pri tome za tri posto, što ga je svrstalo među pet najvećih gubitnika. Rudarske dionice također su oslabile. Rio Tintove su oslabile 2,6 posto nakon što je objavio kako ne vidi ništa novog u komentarima njegova rivala BHP Billitona, koji je izvijestio kako razmatra sljedeći potez u pokušaju preuzimanja toga svoga manjeg konkurenta. Dionice BHP Billitona pojeftinile su 2,8 posto. Silazni trend u tome sektoru izazvan je padom cijena bakra, a dodatno su dionice njegovih pripadnika pritisnule zabrinutosti Feda glede gospodarskog rasta. Antofagasta je stoga zabilježila pad cijena dionica od 4,3 posto, Anglo American za 1,5 posto a Kazakhmys za 3,3 posto. Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,7 posto, na 15.932 boda.

Prvo pad pa rast
Američko financijsko tržište jučer se blago oporavilo zbog očekivanja da je američke savezne rezerve, poznatije kao FED, dodatno smanjiti ključne kamatne stope nakon što su ih prekjučer smanjile za 0,25 posto, a što nije pomoglo bankama, niti je promjenilo mišljenje stručnjaka da američko gospodarstvo ide prema recesiji. Naime, nakon natpisa u londonskom poslovnom dnevniku The Financial Timesu kako će FED dodatno smanjiti kamate, skočile su dionice Washington Mutuala i Wells Farga. Istovremeno dionice najveće banke u Sjedinjenim Državama Citigroupa su skočile nakon što je objavljeno kako je za novog predsjednika uprave imenovan Vikram Pandit. Indeks Standard and Poor’s 500 porasao je za 11.6 bodova na 1,489.7 dok je indeks Dow Jones skočio za 114 na 13,564, tehnološki indeks Nasdaq-100 za 15.25 na 2,105.25. Inače, dan ranije na Wall Streetu su dionica osjetno pale nakon što je Fed smanjio ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, manje nego što se očekivalo. Na Wall Streetu je Dow Jones indeks potonuo više od 2,1 posto, ili 294 boda, na 13.432 boda. S&P indeks strmoglavio se više od 2,5 posto, na 1.477 bodova, dok je Nasdaq indeks izgubio oko 2,4 posto, te pao na 2.652 boda. To je najveći dnevni pad Dow Jones i S&P indeksa u posljednjih mjesec dana. Posljedica je to manjeg reza kamata Feda nego što se to očekivalo. Središnja banka SAD-a smanjila je kamate kako bi spriječila recesiju nakon krize na tržištu hipotekarnih zajmova.
(Redakcijski izvještaj)

Švicarski regulator požurivao UBS na povećanje kapitala

Švicarske regulatorne vlasti pritiskale su UBS i Credit Suisse još u rujnu da povećaju kapital rezerviran za slučaj neočekivanih gubitaka, daleko prije nego je UBS to učinio početkom ovoga tjedna. Švicarske regulatorne vlasti za nadzor bankarske industrije objema su bankama naložile da globalna sigurnosna pravila o visini kapitala, poznatija kao Basel II, od njih zahtijevaju povećanje visine kapitala rezerviranog za slučajeve neočekivanih šokova, kazao je čelnik toga regulatora Daniel Zuberbuehler u intervjuu za švicarske novine Finanz i Wirtschaft. Po Zuberbuehlerovim riječima, Credit Suisse, koja nije pretrpjela iste teškoće kao njezin rival.