Ekonomist, analitičar, poduzetnik, vlasnik Arhiv analitike, bivši član uprave RBA, bivši djelatnik središnje banke koji je zbog neslaganja s aktualnim guvernerom napustio HNB, a prije toga član tima u kojem je zajedno sa Škegrom, Rohatinskim i Anušićem izradio antiinflacijski program, inače predstavnik neoliberalne ekonomske škole i član posustale ekonomije moderne, poznati antikatastrofičar, a po izvorima bliskim Europskoj komisiji, njihov “izbor” za sljedećeg hrvatskog guvernera što su preferencije iskazane u neslužbenim razgovorima s bankarima. Sudeći po takvom zaleđu, ali i profesionalnim potencijalima da se nađe na vrhu HNB-a, Velimir Šonje ne bi trebao ni silom bankarskih neprilika sa središnjoj bankom biti doveden u središte zanimanja javnosti na način da mu se stručnjaci čude, mediji etiketiraju zbog lobiranja u korist banaka, a središnja banka u kojoj je do jučer radio važne stvari – ignorira. A upravo to se dogodilo. S tvrdnjom da dug od 31 milijardi kuna nije alarmantan, prezentiranom u “izdvojenom mišljenju” koje ima suprotan predznak od guvernerovog, a odudara od stajališta ostalih analitičara kao i predsjednika države Mesića, Šonje se, očekivano, nije proslavio s porukom “zadužujte se”. Ni uvjerljiva argumentacija u prilog uvođenja novih alata u ocjenu zaduženosti zemlje, ni optimističan stav koji je inače njegova konstanta, ovaj put nisu spriječili da njegova analiza zaradi etiketu pristrane. Na “optuženičku” klupu dovodi ga pokušaj da plasiranjem novih indikatora, po kojima nema straha od dužničke krize u Hrvatskoj, postane odvjetnik vladujućoj ekonomskoj politici. Idući na ruku tome, Šonje uvjerljivo brani poziciju stranih banaka.
No, problem je navodno i u tome što struka ne nastavlja propitivati znanstvene analize na kojima se temelje novi alati ranjivosti financijskog sustava. Šonje je ovaj put loše ocijenjen, dočekan je kao “heretičar” iako je navodno neosporiva teza da je ulazak stranih banaka u tranzicijske zemlje omogućio njihovu uspješnu tranziciju. To je posve suprotno tezi prisutnoj u hrvatskoj javnosti i političkoj eliti, a većina relevatnih znanstvenih radova stranih analitičara daje Šonji za pravo. Oni koji se još smatraju nezavisnima zaključuju kako javna i kuloarska osporavanja ne umanjuju Šonjinu težinu. Osporovanje nepristanosti bez konkretnih analiza, kažu, nije moguće. Okolnost da je HUB organizirao stručnu raspravu koja im, zahvaljujući analizi ide na ruku logična je: Šonje s tim klijentom ne surađuje od jučer. No, jednako je efikasan bio i kad se radilo o praktičkom zadatku, antiinflacijskom programu. Stoga neki zaključuju da je kreditna zaduženost, uz ostala pitanja, na neki način posljedica tog rada, pa kažu, očekivano autori neće priznati da je i ekonomska politika kriva. Oni koji spuštaju loptu na zemlju, pitaju, gdje je netko vidio bilo kojeg ekonomistu čiji analitički angažaman plaćaju banke koji je kazao da je zemlja previše zadužena. Kod Šonje nitko ne dovodi u pitanje pozitivnu energiju, kooperativnost i nekonfliktonost te sposobnost medijske prezentacije. Mnogi koji se s njegovim optimizmom očito ne slažu priznaju da “to” Šonje dosta dobro radi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu