Srbijanski parlament zasjeda danonoćno kako bi se stvorila zakonska regulativa potrebna za održavanje predsjedničkih izbora, do kojih će, prema tvrdnjama predsjednika Skupštine Olivera Dulića, najvjerojatnije doći u drugoj polovici siječnja. Raspisivanje izbora za koje je nadležan predsednik Skupštine, mora se objaviti najmanje mjesec dana prije održavanja. U paketu kojeg parlament treba usvojiti nalaze se Zakon o predsjedniku, koji je u međuvremenu usvojen, te Zakon o vojsci i obrani budući da je predsjednik države i vrhovni komandant. Da bi se izbjegla eventualna opstrukcija u njihovu usvajanju, ministar financija Mirko Cvetković, član DS-a, privremeno je povukao iz skupštinske procedure prijedlog proračuna za 2008. godinu dajući, na taj način, prednost predsjedničkim izborima.

Čekati rješenje statusa Kosova
Vrijeme održavanja predsjedničkih izbora ima široke političke implikacije i usko je povezano s određivanjem statusa Kosova. DSS, premijera Vojislava Koštunice, koja zajedno s DS-om predsjednika Borisa Tadića i strankom G 17 obnaša vlast, nastoji odgoditi održavanje predsjedničkih izbora za vrijeme nakon što bude određen status južne srbijanske pokrajine. U DS-u pak smatraju kako predsjedničke izbore treba održati u terminu predviđenom Ustavom i Ustavnim zakonom. nZa što skorije održavanje predsjedničkih izbora zainteresirana je i međunarodna zajednica koja bi na mjestu predsjednika Srbije radije vidjela Tadića nego radikala Tomislava Nikolića, koji je, prema provedenim anketama, najveći konkurent sadašnjem predsjedniku. U utrku za predsjedničko mjesto uključio se i Čedomir Jovanović, lider Liberalno-demokratske partije, koji će time više štetiti Tadiću nego Nikoliću, ali Jovanović pristaje podržati Tadića samo ako ovaj prekine kohabitaciju s Koštunicom. Jovanović je u podnesenoj kaznenoj prijavi Koštunicu uvrstio u zločinačku udrugu zajedno s još nekoliko ministara koji vlastite interese stavljaju ispred državnih povezujući svoju tvrdnju davanjem Koštuničine potpore Miroslavu Miškoviću, vlasniku Delta kompanije, za koju se tvrdi da zahvaljujući vladinoj naklonosti ima monopolistički položaj na tržitu. SAD i EU, koje će, kako se predviđa, imati ključnu ulogu u određivanju statusa Kosova, pritišću Prištinu da ne žuri s jednostranim proglašavanjem neovisnosti prije nego se održe predsjednički izbori u Srbiji. Iako je Boris Tadić na skupu svoje stranke izjavio kako Srbija neće nikada priznati neovisnost Kosova, on je prihvatljiviji za međunarodnu zajednicu, jer neće krenuti s ratnohučkačkim koracima na koje je spreman Nikolić.U međunarodnoj zajednici su procijenili kako vodeći srbijanski političari dobro znaju da će Kosovo dobiti nadgledanu neovisnost, ali nemaju hrabrosti to reći domaćoj javnosti iako i u njoj prevladava uvjerenje da je Kosovo izgubljeno.

Samoizolacija Srbije
Premijer Koštunica, koji se, kao i radikali, oslanja na potporu Rusije, zastupa znatno oštriji odnos prema zemljama koje budu priznale neovisnost Kosova, što se ocjenjuje kao uvođenje Srbije u samoizolaciju. Ovisno o određivanju statusa Kosova, Koštunica će se opredijeliti koga će podržati u predsjedničkoj utrci. Zato želi da se predsjednički izbori održe poslije određivanja statusa Kosova. U slučaju davanja neovisnosti Prištini, Koštunica je bliži radikalima nego sadašnjem koalicijskom partneru.

Koštunica daje ostavku ako Kosovo bude neovisno

Prema spekulacijama Pressa, žutog lista, Koštunica je u slučaju proglašenja neovisnosti Kosova spreman podnijeti ostavku, što bi dovelo do političke krize i raspuštanja parlamenta. Njegova je procjena da bi nezadovoljstvo u javnosti izazvano davanjem neovisnosti Kosovu išlo u njegovu korist, te da bi, zajedno s radikalima, mogao obnašati vlast. Koštuničina stranka je zajedno s Novom Srbijom po broju poslanika u sadašnjem sazivu na trećem mjestu, iza radikala i Demokratske stranke.