Iako pripreme za sustavno zbrinjavanje komunalnog otpada i njegovu reciklažu u korisne supsatance, prije svega bio plin, toplinsku i električnu energiju te kompost, traju već desetak godina, tek se sad stiglo do pred početak realizacije projekta. Naime, od početka ovog tjedna građani imaju na javnom uvidu projektnu dokumentaciju, prije svega studiju utjecaja na okoliš, a onda bi u idućoj godni mogla započeti i aktivnost na realizaciji projekta, u prvom redu sanaciji postojećih sedam neuvjetnih lokalnih odlagališta i nekoliko stotina nelegalnih, a usporedo s tim početak gradnje središnjih objekata za gospodarenje otpadom na području Kaštijuna pored Pule, gdje je i do sada bilo odlagalište za Pulu i okolicu. Investicija, koja bi se trebala završiti do 2011. godine, teži 63 milijua eura, 31 milijun za sanaciju i prenamjenu postojećih odlagališta, a 32 milijuna za gradnju novog Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Kako je objekt od nacionalnog značenja, u njegovo financiranje se uključuje i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je za početak izdvojio 3,5 milijuna kuna na što Županija treba osigurati još 500.000 kuna. Ova sredstva namijenjena su prije svega za istražne radove, izradu idejnog rješenja, studiju izvedivosti, te komletnu aplikaciju za ostvarivanje sredstava iz pretpristupnih fondova IPE. Sada se u Istri, koja ima nešto više od 200.000 stanovnika, godišnje legalno odbaci 125 tisuća tona komunalnog i NTO otpada, pa je krajnje vrijeme da se problem riješi trajno i kvalitetno. Često su prepreka tomu zasigirno najznačajnijem ekološkom projektu bili nedorečeni propisi, prostorni i urbanistički planovi, a ponekad i nedostatak dobre volje, pa je zato i prošlo čitavo desetljeće od ideje do realizacije, a za to vrijeme Istra, kao i druge regije, postajala je sve zatrpanija smećem, a legalna odlagališta, koja su imala kakvu-takvu sanitarnu zaštitu, postajala su pretijesna.

Po novom projektu, koji prolazi svoju zadnu fazu usvajanja i osiguravanja novca, legalna odlagališta transferirat će reciklirani otpad u Centar za gospodarenje u Puli, a deponiji Umag, Poreč, Pula, Labin, Buzet, Rovinj pretvorit će se u transferne stanice, dok će Centar Kaštijun imati reciklažno dvorište, kompostanu, građevine za obradu energetski vrijednog otpada, građevinu za primarnu obradu i privremeno skladištenje energetski vrijednog otpada kojeg će koristiti kao gorivo cementara Koromačno. Istarska županija potpisala je i pismo namjere sa zagrebačkom tvrtko Ecorec o gradnji pilot-projekta za izdvajanje gorive frakcije iz komunalnog otpada. Prilikom prošlotjedne prezentacije projektne dokumentacije za budući Centar za gospodarenje otpadom istarske županije, koja je inače prva u Hrvatskoj krenula u realizaciju tog zakonom utvrđenog ekološkog zahvata, nositelji ovog posla Istarska županija sa svojim županijskim odjelom za održivi razvoj i zaštitu okoliša, radi usporedbe, prikazali su slični projekt Centra za gospodarenje otpadom Celje, kojeg velikim dijelom financira EU dijelom Slovenija, a investitor je općina Celje. Taj centar obuhvaća 23 općine sa oko 250.000 stanovnika, u realizaciju su po fazama krenuli 2006. godine. U prvoj fazi krenuli su u gradnju infrastrukture, zatim sortirnice otpada, gradnju kompostane, a u drugoj u biološko odvajanje otpada na lake i teške frakcije. Sada na red dolazi toplana Celje. Prva faza celjskog centra stajala je 21,5 milijun eura, druga 37 milijuna eura, što su veličine slične ovoj pulskoj, ali i cijeli projekt po sadržaju vrlo je sličan istarskom.