EN DE

HRT-u će poslovna 2008. godina biti znatno teža od prijašnjih

Autor: Saša Vejnović
04. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Predviđaju se šest posto veći prihodi, 16 milijuna kuna neto dobiti, a na naplatu stižu visoke kreditne obveze

Hrvatskoj radioteleviziji poslovna će 2008. godina biti “znatno teža od prijašnjih”, naglasili su jučer čelnici HRT-a na sjednici Programskog vijeća na kojoj su predstavili projekciju poslovnog plana za iduću godinu kojim se predviđa ostvariti dobit od 20 milijuna kuna prije oporezivanja, odnosno neto 16 milijuna kuna. Problemi za javnu radioteleviziju nastupaju zbog visokih kreditnih obveza koje će pristići na naplatu u idućoj godini, ali i visokih iznosa za otkupljeni program koji je očito veliki teret novoj upravi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Više pretplatnika
Prema projekciji, HRT u idućoj godini računa na rast prihoda od RTV pristojbe po stopi od šest posto i jednaku stopu rasta prihoda od marketinga, što znači da bi pristojba HRT-ovu blagajnu trebala napuniti s 1,045 milijardi kuna, a marketing dodatnih 410 milijuna kuna. Ukupni prihodi u idućoj godini trebali bi iznositi 1,5 milijardi kuna. Očekivani rast prihoda od pristojbe na Prisavlju pravdaju povećanjem iznosa pristojbe koja se usklađuje svake godine u ožujku, a iznosi 1,5 posto od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih u zemlji, na temelju podataka za prethodnu godinu. Osim toga, HRT planira povećati broj pretplatnika među poslovnim subjektima za što, vjeruju, još ima dosta prostora jer, navodno, čak i mnoge institucije koje su u nadležnosti države ne plaćaju pristojbu. Iako na HRT-u tvrde da je ulaganje u promidžbu u elektroničkim medijima u padu na cijelom tržištu, a ne samo na HRT-u, 2008. očekuju veće prihode u tom području, između ostalog i zbog dva velika sportska natjecanja – Europskog nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara. Troškovi poslovanja, prema čelnicima HRT-a, trebali bi rasti nešto manje, odnosno po stopi od tri posto, pa bi oni ukupno trebali iznositi 1,48 milijardi kuna. Programsko vijeće uglavnom je kritiziralo predloženu projekciju poslovnog plana za 2008. negodujući zbog toga što šture brojke koje su navedene u svega dvije tablice nisu imali s čim usporediti, niti su imali detaljno razrađen plan po programskim cjelinama. Zbog toga su tek zaključili da ponuđeni dokument doživljavaju kao inicijalni materijal na temelju kojeg se ne može voditi relevantna rasprava. Stoga očekuju od ravnateljstva HRT-a detaljan poslovni plan za 2008. godinu, koji bi se u njihovim materijalima trebao naći na nekoj od idućih sjednica. Vijeće je kritiziralo i rebalans financijskog plana HRT-a za 2007. godinu (o kojem je Poslovni dnevnik jučer objavio članak) te je upozorilo na nesrazmjer u prihodima i rashodima te u raspodjeli sredstava na štetu nekih programskih sadržaja poput kulture i obrazovanja, dokumentarnog programa te programa za djecu i mlade.

Hrvatskoj radioteleviziji poslovna će 2008. godina biti “znatno teža od prijašnjih”, naglasili su jučer čelnici HRT-a na sjednici Programskog vijeća na kojoj su predstavili projekciju poslovnog plana za iduću godinu kojim se predviđa ostvariti dobit od 20 milijuna kuna prije oporezivanja, odnosno neto 16 milijuna kuna. Problemi za javnu radioteleviziju nastupaju zbog visokih kreditnih obveza koje će pristići na naplatu u idućoj godini, ali i visokih iznosa za otkupljeni program koji je očito veliki teret novoj upravi.

Više pretplatnika
Prema projekciji, HRT u idućoj godini računa na rast prihoda od RTV pristojbe po stopi od šest posto i jednaku stopu rasta prihoda od marketinga, što znači da bi pristojba HRT-ovu blagajnu trebala napuniti s 1,045 milijardi kuna, a marketing dodatnih 410 milijuna kuna. Ukupni prihodi u idućoj godini trebali bi iznositi 1,5 milijardi kuna. Očekivani rast prihoda od pristojbe na Prisavlju pravdaju povećanjem iznosa pristojbe koja se usklađuje svake godine u ožujku, a iznosi 1,5 posto od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih u zemlji, na temelju podataka za prethodnu godinu. Osim toga, HRT planira povećati broj pretplatnika među poslovnim subjektima za što, vjeruju, još ima dosta prostora jer, navodno, čak i mnoge institucije koje su u nadležnosti države ne plaćaju pristojbu. Iako na HRT-u tvrde da je ulaganje u promidžbu u elektroničkim medijima u padu na cijelom tržištu, a ne samo na HRT-u, 2008. očekuju veće prihode u tom području, između ostalog i zbog dva velika sportska natjecanja – Europskog nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara. Troškovi poslovanja, prema čelnicima HRT-a, trebali bi rasti nešto manje, odnosno po stopi od tri posto, pa bi oni ukupno trebali iznositi 1,48 milijardi kuna. Programsko vijeće uglavnom je kritiziralo predloženu projekciju poslovnog plana za 2008. negodujući zbog toga što šture brojke koje su navedene u svega dvije tablice nisu imali s čim usporediti, niti su imali detaljno razrađen plan po programskim cjelinama. Zbog toga su tek zaključili da ponuđeni dokument doživljavaju kao inicijalni materijal na temelju kojeg se ne može voditi relevantna rasprava. Stoga očekuju od ravnateljstva HRT-a detaljan poslovni plan za 2008. godinu, koji bi se u njihovim materijalima trebao naći na nekoj od idućih sjednica. Vijeće je kritiziralo i rebalans financijskog plana HRT-a za 2007. godinu (o kojem je Poslovni dnevnik jučer objavio članak) te je upozorilo na nesrazmjer u prihodima i rashodima te u raspodjeli sredstava na štetu nekih programskih sadržaja poput kulture i obrazovanja, dokumentarnog programa te programa za djecu i mlade.

Hvalili HR
Na jučerašnjoj sjednici se raspravljalo i o prijedlogu programskog usmjerenja radija i televizije za iduću godinu, o njemu se Vijeće nije izjašnjavalo već očekuje detaljniji materijal za iduću sjednicu. Na prijedlog usmjerenja HR-a Vijeće nije imalo većih primjedbi, naprotiv, uglavnom su ga hvalili, no zato je situacija s televizijskim usmjerenjem bila bitno drukčija. Jedna od glavnih zadaća Informativnog programa Hrvatskog radija bit će “nepopuštanje pošasti žutila”, najavio je glavni urednik tog programa Vladimir Kumbrija žaleći se na veliku krizu profesije. “Ovakve krize profesije nije bilo, barem otkad sam ja u ovom poslu”, naglasio je Kumbrija.

Gospodarstvo najlošiji dio Informativnog programa

Nekoliko članova Vijeća zamjerilo je programskom vodstvu na nedovoljno zastupljenom gospodarskom programu, a čuli su se i konkretni prijedlozi. ‘Predlažem da se središnji Dnevnik proširi vijestima iz gospodarstva’, rekao je novi potpredsjednik Vijeća Siniša Grgić dodajući da bi i Poslovni klub, kao jedina gospodarska emisija, trebalo unaprijediti. S njim se složio i Đuro Popijač čudeći se što u materijalima uopće nema poglavlja o gospodarskom programu, dodajući da je gospodarstvo uvjerljivo najlošija komponenta u Informativnom programu HTV-a. Na njihove kritike, međutim, nije jučer nitko mogao odgovoriti jer na sjednici nije bilo čelnika Informativnog programa HTV-a. Glavna urednica Hloverka Novak-Srzić je na bolovanju koje bi, prema najavama, trebalo potrajati desetak dana, a Dražen Majić koji ju mijenja nije se pojavio.

Autor: Saša Vejnović
04. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close