Samo trećina hrvatskih županija u robnoj razmjeni s inozemstvom ostvaruje pozitivan saldo – Karlovačka, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, te Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska županija. Potonje dvije u skupinu županija s pozitivnim vanjskotrgovinskim saldom ušle su upravo 2005. godine, pri čemu je u oba slučaja presudno bilo smanjenje uvoza, dok je prosječan rast izvoza bio ispod državnog prosjeka. Lani je, naime, na razini Hrvatske izvoz porastao za 9,8 posto, dok je uvoz bio veći za 11,8 posto. Krapinsko-zagorska županija ostvarila je rast izvoza za 2,7 posto, a Ličko-senjska za 6,9 posto, dok su u Krapinsko-zagorskoj županiji uvoz smanjili za 0,5 posto, a u Ličko-senjskoj, po svim parametrima gospodarski najnerazvijenijoj županiji, uvoz su čak prepolovili, sa 9,46 milijuna dolara iz 2004. na 4,18 milijuna dolara u prošloj godini.

Rast Vukovara
Prošle godine spomenutom su se krugu županija približile još neke, u kojima je izvoz doveden na približno jednaku razinu kao uvoz, ali ga još nije premašio. U toj su skupini Brodsko-posavska, te Vukovarsko-srijemska županija, u kojima je lani zabilježen izuzetan rast izvoza. Vukovarsko-srijemska županija povećala je izvoz za čak 108 posto! Najveću zaslugu imali su pri tom gospodarstvenici Županje i Vinkovaca, u prvom redu Sladorana i drvna industrija Spačva, koje su izvoz lani povećale za 252 posto u slučaju Županje (ukupno je izvezeno 73 milijuna USD), te gotovo 35 posto u Vinkovcima, čiji je izvoz lani iznosio više od 39 milijuna kuna. Pozitivan trend u toj županiji bilježi i grad Vukovar, čiji je izvoz povećan na 11 milijuna dolara, za 156 posto u odnosu na prethodnu godinu. U Brodsko-posavskoj županiji uz rast izvoza od 21,4 posto ostvaren je i pad uvoza za gotovo 8 posto. Najviše je izvoz poguralo gospodarstvo Slavonskog Broda, gotovo za 58 posto, odnosno sa 38 milijuna iz 2004. godine na 60,4 milijuna dolara. Značajan izvozni skok lani su uspjele ostvariti još i Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija, premda su još uvijek u zoni deficita u robnoj razmjeni. Najjužnija je hrvatska županija tako povećala izvoz za 77,4 posto, a Šibensko-kninska za 30,6 posto. Obje bilježe i snažan rast uvoza, no nešto manji nego izvoz. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji izvoz je najviše povećan zahvaljujući korčulanskom gospodarstvu – općina Blato izvezla je više od 14 milijuna dolara u prošloj godini, odnosno tamošnji proizvođač dijelova za brodove Radež, a riječ je o povećanju za čak 327,5 posto na godišnjoj razini. Grad Korčula izvoz je povećao za 66 posto, na 4,5 milijuna kuna. Negativne trendove statistika je lani zabilježila u Sisačko-moslavačkoj županiji, u kojoj su i uvoz i izvoz pali u odnosu na prethodnu godinu, potom Zadarska, u kojoj je izvoz smanjen za 3,6 posto, a uvoz povećan za 11 posto, te Splitsko-dalmatinska županija, čiji je izvoz smanjen za gotovo 7 posto, a uvoz je rastao oko 1 posto i lani prešao psihološku granicu od 1 milijardu kuna.

Zagreb na vrhu uvoza
Sporiji rast izvoza u odnosu na rast uvoza imala je i Istarska, te Primorsko-goranska županija (izvoz joj je rastao 1,7 posto, a uvoz za 6,8 posto), koja je ujedno i jedna od županija s najvećim deficitom u robnoj razmjeni, nakon Grada Zagreba i Zagrebačke županije, u kojima je uvoz tri, odnosno šest puta veći od izvoza. Sam Grad Zagreb lani je ostvario trećinu hrvatskog izvoza, ali je i njegov udio u uvozu bio najznačajniji, čak 57 posto. I u Karlovačkoj županiji lani je, unatoč višku u robnoj razmjeni, zapravo dominirao negativan trend – uvoz je povećan za 17,5 posto, a izvoz je smanjen za oko 8 posto. Negativan je trend u pogledu izvoza najviše pogodio županije u kojima su smješteni najveći hrvatski izvoznici, brodogradilišta, dok su najveći porast ostvarile županije u kojima su sjedišta važne izvozne grane – šećerane. Osječko-baranjska županija tako je povećala izvoz za 19,5 posto, na 535 milijuna dolara, a slično je i u Virovitičko-podravskoj županiji, gotovo 16 posto na županijskoj razini.