Razvoj urbanih naselja, prometne infrastrukture i poslovnih zona godišnje u prosjeku uzme desetak tisuća hektara poljoprivrednih površina, neslužbena je procjena hrvatske agronomske struke. Da je ta prosudba realna misli i Josip Kraljičković, pročelnik Ureda za poljoprivredu Zagrebačke županije. Koja je jedina među županijama prije tri godine usvojila regionalizaciju i utvrdila skalu plodnosti tla za pojedinu vrstu usjeva. Proizvodnja povrća, voća, grožđa i cvijeća poljoprivredna je budućnost županije i stoga će aktivirati sve raspoložive i stručne i financijske potencijale ne bi li poljoprivredu učinili konkurentnom. Sufinancirat će izgradnju infrastrukture, nabavu sadnica, zaštitu od tuče, ustroj zadruga… Kraljičković smatra da je hrvatske oranice zbog golema potencijala za proizvodnju hrane za ljude, bogohulno koristiti za proizvodnju sirovine za ‘zelena’ motorna goriva. U situaciji kada je u Zagrebačkoj županiji još svaki drugi hektar neobrađen, a slično stanje je i u ostatku države, cilj mora biti stavljanje u funkciju svih poljoprivrednih površina, primarno za proizvodnju hrane. Upisnik iznosi da se obrađuje tek nešto iznad 800 tisuća hektara oranica, dok statistika spominje da je Hrvatska svojedobno obrađivala i više od dva milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Županija će u 2008. za poticanje poljoprivrede izdvojiti 26 milijuna kuna, što je 25 posto više nego ove godine. Jedna od aktivnosti je Sustav praćenja i unapređenja biljne proizvodnje. Informacijski će povezati podatke o regionalizaciji tala, realiziranom i planiranom navodnjavanju, onečišćenju zemljišta kao i popis ukupno korištenih površina s pojedinim biljnim vrstama te broj proizvođača.

Taj je projekt ključna obveza za budući ulazak u sustav potpora EU. Gradnja skladišno-distribucijskog centra, u poslovnoj zoni Rakitovec kod Velike Gorice, najveća je kapitalna investicija Županije u 2008. Stajat će oko 40 milijuna kuna, a osim skladišnog prostora i ULO hladnjača za voće i povrće taj projekt prati i povezivanje proizvođača u dvije zadruge, voćara i povrćara. Obveza proizvođača bit će samo dopremiti robu, dok će sortiranje, pakiranje i otpremu do poznatog kupca obavljati zadruga. Županija je, primjerice, sa 4000 tona postala najveći proizvođač hidroponijski uzgojene rajčice u Hrvatskoj. Pokrenuli su i izradu studije čija je zadaća identifikacija i vrednovanje svih autohtonih proizvoda. Kaže, cilj je ‘pohvatati’ sve što je u tradiciji poznato kako se nekim proizvodima ne bi izgubio trag. Sljedeći korak bit će komercijalizacija autohtonih proizvoda. Gastronomska akademija projekt je također važan za županiju, najavljuje Kraljičković još jednu aktivnost za 2008. Riječ je o organiziranom zajedničkom nastupu poljoprivrednih proizvođača i ugostitelja prema potrošačima. U edukaciju će biti uključeni ne samo proizvođači nego i kuhari, konobari, a bit će otvorena i za pojedince izvan tih krugova željne specifičnih znanja. Akademija starta kroz suradnju najboljih vinara i ugostitelja, imat će sjedište u Zagrebu, no edukacija će biti i na terenu, u obiteljskim gospodarstvima. Završnica projekta je Klub ljubitelja jela i vina te županije.

Stvara se klaster proizvođača robnih marki

Samoborska salama, sir Dragec u pet okusa, kiselo zelje Laktec, jabučni ocat, vino Portugizac – tek su neke od robnih marki koje je Županija uspješno razvila. U završnoj fazi je registracija više sorti jabuka pod etiketom ‘sunčana’ te nova vrsta sira Manda od kozjeg mlijeka. Dogodine kreće i projekt organiziranja svih proizvođača županijskih robnih marki u zajednički klaster.