Na izbornoj skupštini Udruženja tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gospodarske komore za predsjednika Udruženja izabran je Živko Žužul, direktor Jadrana d.d., dok mu je protukandidat u drugom krugu glasovanja bio Zoran Koščec, predsjednik Uprave Varteksa d.d. Također su izabrani dopredsjednici Udruženja, Stjepan Pezo, direktor Galeba d.d., Damir Vitez, predsjednik Uprave Čateksa d.d., Sonja Racan, direktorica pulske Arene Modne trikotaže d.d., Ivan Klanac, direktor Slavonije MK d.d. iz Osijeka, te Marija Loborec, direktorica Zelinke d.d. Za tajnicu Udruženja ponovno je imenovana dr. Mirjana Gambiroža-Jukić, a izabrani su i voditelji grupacija primarne te odjevne industrije koji dolaze iz Čateksa i Zelinke. Novi čelni ljudi udruženja ne sumnjaju u nastavak dijaloga s novom vladom te su čvrsto uvjereni u njezinu podršku. Živko Žužul vjeruje da će se realizirati strategija razvoja tekstilne industrije koju je uoči izbora usvojila ova vlada bez obzira na sastav nove. Možda neće biti dovoljno kvalitetnih projekata, kaže, jer “ne bih htio da se krpaju zakrpe u poduzećima već da financijska sredstva države budu doista poticaj za nove programe i nova zapošljavanja”. Tajnica Udruženja dr. Mirjana Gambiroža-Jukić podsjeća da je u prošlom razdoblju bio ostvaren dijalog s hrvatskom Vladom, osobito Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva što je rezultiralo od 2005. godine i dodjeljivanjem poticaja za razvoj i poboljšanje stanja u tim granama u iznosu od 20 milijuna kuna. Osim toga, Vlada je 25. listopada ove godine prihvatila Strategiju i Operativni plan razvoja tekstilne i odjevne industrije kojim se definiraju, rekla je, “nužni koraci koje treba provesti radi tržišnog repozicioniranja tih industrija u uvjetima velikog pritiska u cijenama uslužnih poslova kao i nužnog tehnološkog osuvremenjivanja”. Posebno je važno i udruživanje tekstilnih tvrtki radi razvoja distribucijskog lanca koji je u Hrvatskoj nerazvijen te rascjepkan, pa tvrtke zbog sigurnijeg plasmana otvaraju vlastita prodajna mjesta, napomenula je tajnica.

Ona kaže da je i projekt Nama za sada na čekanju, a nije proveden ni projekt Rusija plasmana tekstilne robe u Moskvi iz 2004. godine. Kako je najavila, u sljedećem razdoblju tvrtke moraju pronaći pogodnu tržišnu nišu te u skladu sa strategijom i operativnim planom provesti i veća ulaganja u strojeve i u edukaciju zaposlenika te znatno ojačati marketinšku prezentaciju vlastitog proizvoda. Pri tomu mogu, naglašava, računati na potporu države jer je strategijom od 2008. do 2012. planirano u restrukturiranje i razvoj uložiti ukupno milijardu i 680 milijuna kuna. Operativni program razvojne strategije uključuje devet programa koji imaju tri izvora financiranja, a to su vlastita sredstva tvrtke, krediti i državne potpore. Samo za iduću godinu planiraju se potpore u visini oko 120 milijuna kuna, a do 2012. tekstilci se nadaju da će dobiti ukupno 627 milijuna kuna ovih potpora. Potpore su, svojedobno je ustvrdio i potpredsjednik Vlade Damir Polančec, usklađene s potporama u zemljama EU, s potporama koje su horizontalne i koje ne preferiraju nijednu tvrtku, nijednu regiju. Ukratko, sudbinu tekstilne, odjevne i kožarske industrije krojit će uveliko nova Vlada upravo zbog obećanih poticaja od 627 milijuna kuna. Iako je ministar gospodarstva Branko Vukelić izjavio da prihvaćene strategije obvezuju svaku vladu, već je i prilikom njihova usvajanja bilo nedoumica koje je pobrojao i aktualni ministar financija Ivan Šuker predloživši doradu strateških dokumenata. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja također je uputila svoje primjedbe koje su sastavljači ovih dokumenata trebali popraviti. Ako je to i u međuvremenu sve učinjeno i nastavi li nova vlada s potporama, svejedno će za dobar dio poduzeća država doslovno biti jedina slamka spasa u očuvanju i ovih tako niskih plaća.

Upozorenja sindikata

Sindikat tekstila, obuće, kože i gume mjesecima već upozorava kako će poslodavci morati odigrati ulogu i lobirati za svoje tvrtke u lokalnoj zajednici i osigurati razdoblje poštede od plaćanja određenih nameta sve dok se ne srede iznutra. Naime, i prema strategiji u Hrvatskoj će se morati reducirati broj zaposlenih u tekstilnoj industriji. Stategija se odnosi na petogodišnje razdoblje, a učinci mjera sežu do 2015. pa će se u kadrovskom restrukturiranju u prvoj fazi napraviti rezovi, nakon toga ide se za ulaganjima u tehnologije, robne marke i novo zapošljavanje.

Učinci strategije od 2008. do 2015.

1,95 kn je ukupni prirast bruto dodane vrijednosti po jedinici ulaganja
486.956 kn dodane vrijednosti stvara jedno zadržano radno mjesto
20.565 kn državnih potpora je potrebno uložiti po jednom radnom mjestu