Tržište poštanskih i kurirskih usluga u 2006. je raslo u svim segmentima. Ukupni prihodi skočili su za 9 posto, ukupna dobit rasla je za 13 posto, broj ostvarenih usluga veći je za osam posto dok se broj zaposlenih povećao za četiri posto. Ovi su rezultati prezentirani u prvoj Analizi tržišta poštanskih i kurirskih usluga u Hrvatskoj koju je izradilo Vijeće za poštanske usluge na temelju podataka prikupljenih od svih 11 davatelja poštanskih i kurirskih usluga koliko ih je bilo aktivno na kraju prošle godine i koji su prijavu o svom radu podnijeli Vijeću. Drugim riječima, analiza nije potpuna budući da na tržištu, prema procjenama Vijeća, djeluje najmanje 20-ak nelegalnih davatelja kurirskih i poštanskih usluga.

Vijeće bez ovlasti
“Oni su veliki problem, jer izbjegavajući obavezu prijave, na neki način djeluju nelegalno, a Vijeće nažalost nema ovlasti da ulazi u nadzor poslovanja takvih tvrtki. Mi jedino možemo izvijestiti resornom ministarstvo i trgovačke sudove”, istaknula je Terezija Benčić, predsjednica Vijeća za poštanske usluge. Ipak, analiza je uputila na glavne trendove na ovom tržištu. Aktivni davatelji poštanskih i kurirskih usluga u ukupnom su hrvatskom BDP-u u prošloj godini sudjelovali sa 0,87 posto. Najvaći dio kolača u svakom segmentu (i broju usluga i u rezultatima) još uvijek drži Hrvatska pošta (94 posto), no jednako tako je vidljivo da se njezin udio u svakom segmentu smanjuje. Na račun bržega rasta skupine “ostali davatelji poštanskih i kurirskih usluga” u odnosu na Hrvatsku poštu, smanjena je razlika u tržišnom udjelu između njih i HP-a. Svoj su dio tržišnog kolača ostali davatelji ukupno povećali za jedan posto. Recimo, ukupni prihodi branše u koje su uključeni prihodi od obavljanja poštanskih i kurirskih usluga, kao i prihodi od obavljanja drugih vrsta usluga i aktivnosti, u 2006. iznosili 2,17 milijardi kuna, što je 9 posto više nego li 2005. Hrvatske pošte s ostvarenih 1,57 milijardi kuna ukupnog prihoda i povećanju od 6,9 posto u odnosu na godinu ranije, i dalje imaju najveći udio u strukturi prihoda djelatnosti, no na uštrb rasta prihoda ostalih davatelja on je manji za 1,5 posto (s 72,5 na 71 posto). Prihodi ostalih davatelja, pak, rasli su za 16 posto, na 597 milijuna kuna. Recimo, za ilustraciju, udjel HP u unutarnjem prometu paketa smanjen je za više od pet posto.

Više usluga
Ukupna dobit svih davatelja u konačnici je 41,4 milijuna kuna, što je 13 posto više nego godinu prije. Zamjetan je pritom znatniji rast dobiti kod ostalih davatelja, s 30 na oko 40 milijuna kuna, dok je HP istodobno zabilježio smanjenje dobiti sa 6,15 milijuna kuna 2005. na 1,67 milijuna 2006. Analiza pokazuje da su svi davatelji u prošloj godini ostvarili ukupno 394,2 milijuna poštanskih i kurirskih usluga, što je 8 posto više nego godinu prije. Za oko 1 posto, na 87 posto, smanjen je i udio HP u ukupnom broju zaposlenih – od 14.026 ukupno zaposlenih u HP ih je prošle godine bilo zaposleno 12.267.

Potpuna liberalizacija sektora do kraja 2010.

Na jučerašnjoj prezentaciji naglašeno je kako Hrvatsku očekuje daljnja liberalizacija sektora poštanskih i kurirskih usluga. Europska komisija izradila je Prijedlog treće Poštanske direktive, a izvjesno je da će doći do odgode potpune liberalizacije do kraja 2010., za neke zemlje i do kraja 2012. “Do tada treba pripremiti nacionalne poštanske operatere, ali i nacionalna regulatorna tijela za potpunu liberalizaciju”, istaknuto je jučer. Inače, Vijeće za poštanske usluge je glavni regulator tržišta poštanskih i kurirskih usluga koji, između ostalog, izdaje dozvole za obavljanje djelatnosti univerzalnih poštanskih usluga, ali i određuje cijene rezerviranih poštanskih usluga na prijedlog javnog operatora. Vijeće prati primjenu cijena, predlaže poduzimanje zakonskih mjera ako davatelj poštanskih usluga donosi cijene suprotno zakonu, prati razvoj i osigurava uvjete za ravnopravnu i djelotvornu konkurenciju na tržištu poštanskih usluga, daje suglasnost na opći akt javnog operatera kojim se uređuju uvjeti i cijene pristupa javnoj poštanskoj mreži itd. Vijeće se sastoji od pet članova koje imenuje Hrvatski sabor, a ima i stručnu službu koja je s radom započela 2005. godine.