Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Čak trideset posto slučajeva pred zagrebačke arbitre dolazi iz inozemstva

Autor: Suzana Varošanec
28. studeni 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Sve više tvrtki iz Italije, BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore koje međusobno posluju odlučuju doći po pravorijek u Zagreb

Usluge zagrebačke arbitraže postepeno postaju sve traženije među gospodarskim subjektima, pa je tako ove godine u odnosu na prošlu za 35 posto porastao broj predmeta pred Stalnim izabranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a znakovito je da već trećinu predmeta čine sporovi s međunarodnim elementom. To je kao ključne podatke o radu sudišta iznio predsjednik zagrebačke arbitraže profesor Mihajlo Dika na jučerašnjoj konferenciji za novinare u HGK-a u povodu 15. hrvatskih dana arbitraže i mirenja. Za pravnu, ali i poslovnu javnost u HGK-a će sutra i preksutra 23 stručnjaka izlagati najaktualnije arbitražne teme, uz 14 hrvatskih eksperata u Zagreb dolazi devet stručnjaka iz inozemstva, i to iz SAD-a, Velike Britanije, Švicarske, Mađarske, Slovenije i Srbije. Po svojoj prilici godišnji skup bit će velika prilika za dodatan poticaj privrednicima da ugovaraju nadležnost te arbitraže.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Milijunski sporovi
Lani su arbitri izlistani na tom sudištu ukupno riješili 24 predmeta, a do konca 2007. očekuje se da će u “bilanci” imati 40-ak završenih postupaka. Uz taj siguran pokazatelj postepenog rasta upućenosti privrednika da im spor umjesto državnog suda riješi to sudište, Dika važnijim drži što im nerijetko povjeravaju rješavanje sporova vrijednih i po nekoliko stotina milijuna kuna. Pritom navodi zanimljivu pojavu da zagrebačka arbitraža postaje sve popularnije mjesto kojem se obraćaju strane kompanije, a njihovi gospodarski sporovi angažiraju arbitre u čak 30 posto predmeta arbitraže (15 ih je u tijeku). Češće ugovoranje stanaca u nadležnosti zagrebačke arbitraže za slučaj da dođe do spora počelo je lani, no u posljednje vrijeme sve je rašireniji ugovorni oblik za rješavanje potencijalnog spora među strankama iz Italije, BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore koje međusobno posluju, ali zatreba li, odlučile su u Zagreb doći po pravorijek. Znatan dio suđenja koje provode arbitri Stalnog izabranog sudišta pri HGK-a, a biraju ih stranke iz inozemstva, angažiraju tvrtke iz regije koje su učestalo lani počele otkrivati više njezinih prednosti, a pritom je važno što nije skupa u odnosu na konkurenciju na tom tržištu. Tako su njezinu nadležnost za slučaj spora najprije počela ugovarati poduzeća, primjerice, iz BiH koja posluju s Italijom, mađarske tvrtke koje posluju sa Srbijom te slovenska s makedonskim poduzećima, a u međuvremenu se zagrebačka arbitraža doslovno pozicionirala kao ugledno regionalno arbitražno središte. Najveći izazov je pred sudištem, a zbog posljedice znatnog povećanja broja sporova s međunarodnim elementom riješiti i “usko grlo” u tajništvu gdje manjkaju korespodenti koji trebaju omogućiti da se ti poslovi odvijaju na stranim jezicima kao što i arbitri sude na više svjetskih jezika. Dika više u šali kaže da ne sudimo na kineskom.

Usluge zagrebačke arbitraže postepeno postaju sve traženije među gospodarskim subjektima, pa je tako ove godine u odnosu na prošlu za 35 posto porastao broj predmeta pred Stalnim izabranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a znakovito je da već trećinu predmeta čine sporovi s međunarodnim elementom. To je kao ključne podatke o radu sudišta iznio predsjednik zagrebačke arbitraže profesor Mihajlo Dika na jučerašnjoj konferenciji za novinare u HGK-a u povodu 15. hrvatskih dana arbitraže i mirenja. Za pravnu, ali i poslovnu javnost u HGK-a će sutra i preksutra 23 stručnjaka izlagati najaktualnije arbitražne teme, uz 14 hrvatskih eksperata u Zagreb dolazi devet stručnjaka iz inozemstva, i to iz SAD-a, Velike Britanije, Švicarske, Mađarske, Slovenije i Srbije. Po svojoj prilici godišnji skup bit će velika prilika za dodatan poticaj privrednicima da ugovaraju nadležnost te arbitraže.

Milijunski sporovi
Lani su arbitri izlistani na tom sudištu ukupno riješili 24 predmeta, a do konca 2007. očekuje se da će u “bilanci” imati 40-ak završenih postupaka. Uz taj siguran pokazatelj postepenog rasta upućenosti privrednika da im spor umjesto državnog suda riješi to sudište, Dika važnijim drži što im nerijetko povjeravaju rješavanje sporova vrijednih i po nekoliko stotina milijuna kuna. Pritom navodi zanimljivu pojavu da zagrebačka arbitraža postaje sve popularnije mjesto kojem se obraćaju strane kompanije, a njihovi gospodarski sporovi angažiraju arbitre u čak 30 posto predmeta arbitraže (15 ih je u tijeku). Češće ugovoranje stanaca u nadležnosti zagrebačke arbitraže za slučaj da dođe do spora počelo je lani, no u posljednje vrijeme sve je rašireniji ugovorni oblik za rješavanje potencijalnog spora među strankama iz Italije, BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore koje međusobno posluju, ali zatreba li, odlučile su u Zagreb doći po pravorijek. Znatan dio suđenja koje provode arbitri Stalnog izabranog sudišta pri HGK-a, a biraju ih stranke iz inozemstva, angažiraju tvrtke iz regije koje su učestalo lani počele otkrivati više njezinih prednosti, a pritom je važno što nije skupa u odnosu na konkurenciju na tom tržištu. Tako su njezinu nadležnost za slučaj spora najprije počela ugovarati poduzeća, primjerice, iz BiH koja posluju s Italijom, mađarske tvrtke koje posluju sa Srbijom te slovenska s makedonskim poduzećima, a u međuvremenu se zagrebačka arbitraža doslovno pozicionirala kao ugledno regionalno arbitražno središte. Najveći izazov je pred sudištem, a zbog posljedice znatnog povećanja broja sporova s međunarodnim elementom riješiti i “usko grlo” u tajništvu gdje manjkaju korespodenti koji trebaju omogućiti da se ti poslovi odvijaju na stranim jezicima kao što i arbitri sude na više svjetskih jezika. Dika više u šali kaže da ne sudimo na kineskom.

Rastući ugled
Doista se može govoriti o prepoznavanju kvalitete zagrebačke arbitraže na srednjoeuropskom arbitražnom tržištu, potvrđuje Dika. Uz te komparitivne prednosti, u odnosu na veće korištenje od hrvatskih tvrtki prepoznaje se i znatnija promocija HGK-a koja promiče među svojim članicama funkciju sudišta, ali i Centra za mirenje koji sve uspješnije djeluje pri Komori. Budući da navedene razloge zbog kojih bi se i privatni sektor trebao promtnije okretati arbitražnom rješavanju sporova u Zagrebu treba tražiti na strani domaće arbitraže u brzini, kompetentosti, povjerljivosti postupka te konačnosti i pravomoćnosti pravorijeka protiv kojeg nema ni žalbe ni revizije, a počinju ih uvažavati tvrtke iz regije, nema razloga da to ne vrijedi i za domaće tvrtke. Ako se mađarske, talijanske, slovenske, srpske i bosanskohercegovačke tvrtke tržišno ponašaju, pa sve više ugovaraju zagrebačku arbitražu jer za jeftiniju cijenu dobivaju istu kvalitetu, očekuje se da će to mjerilo češće rukovoditi hrvatske kompanije, bile državne ili privatne.

Autonomija u postupku mirenja

Prema profesoru Krešimiru Sajku koji je predsjednik Centra za mirenje pri HGK-a, najveća autonomija stranaka za rješavanje njihovih privatnopravnih sporova ipak se nalazi u postupku mirenja. Sajko navodi da će ove godine pred Komorinim Centrom biti sklopljeno više nagodbi nego lani. Prof. Hrvoje Sikirić, voditelj Organizacijskog odbora 15. hrvatskih dana arbitraže i mirenja te glavni urednik “Croatian Arbitration Yearbooka” kao jednu od posebno važnih tema ističe arbitražno rješavanje sporova iz područja stranih ulaganja, a tri su takva spora u tijeku.

Autor: Suzana Varošanec
28. studeni 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close