ŠIBENIK – Kao što smo pisali prošlog tjedna, u pismu namjere tvrtke GSS iz Šibenika, u vlasništvu poduzetnika Stipe Grcića, i Zagrebmontaže iz Zagreba, u vlasništvu Vlade Čovića, obavještavaju osnivače Županijskog radija – Šibensko-kninsku županiju, gradove Šibenik, Vodice, i Skradin te općine Tisno i Primošten – da su zainteresirani za privatizaciju kroz dokapitalizaciju trgovačkog društva Županijski radio Šibenik d.o.o. Na to je regirala podružnica Sindikata novinara u Županijskom radiju, komercijalnoj postaji s koncesijom na županijsku frekvenciju i koja se bavi proizvodnjom i emitiranjem radijskog programa.

Rasprave nije moglo biti
Ta sindikalna podružnica održala je sastanak na kojem se raspravljalo “o najavljenim namjerama osnivača za dokapitalizaciju i prodaju udjela”, a javnosti su dostavljeni zaključci. Reakcija sindikata zbunila je šibensku javnost koja je očekivala očitovanje o pismu namjera GSS-a i Zagrebmontaže, a ne o neiskazanoj namjeri jedinica lokalne samouprave koje imaju status osnivača i za koje pismo namjera dvojice poduzetnike nije obvezujuće. Sindikat u svojim zaključcima naglašava da je “zatečen i iznenađen činjenicom da su očito neki razgovori i pregovori o dokapitalizaciji i navodnoj privatizaciji obavljeni a da prije toga nije napravljena analiza stanja i procjena vrijednosti poduzeća”, da je to napravljeno bez znanja zaposlenika i udjeličara. Zanimljivo je da podružnica SNH tvrdi kako je Radio već privatiziran 1996. kada je izdvojen iz Informatičnog centra i registriran kao trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. Riječ je, po svemu sudeći, o zabuni jer je 1996. obavljena pretvorba Radija, ali ne i privatizacija jer su njegovi 75-postotni vlasnici još jedinice lokalne samouporave. U svom drugom zaključku sindikat Županijskog radija upozorava Županiju i Grad da o prodaji radija nisu upoznali svoja predstavnička tijela, što je također neobično jer se sindikat sastao i raspravljao tek dan nakon što je pismo namjera stiglo na njihove adrese pa rasprava o tom pismu nije ni mogla biti organizirana. Sindikat u nastavku proziva Grad i Županiju i pita ih jesu li stvarno toliko siromašni da ne mogu i dalje financirati “petinu potreba jedinog javnog medija u Županiji”. I taj dio očitovanja je zbunjujući jer Županijski radio nema status javnog medija, zato što je registriran kao komercijalna radijska postaja, a osnivači ga nisu obvezni financirati. To, uostalom, gradovi Vodice i Skradin te općine Tisno i Primošten ni ne čine, dok Šibenik i Županija Radio financiraju sa oko 500.000 kuna godišnje.

Omogućili opstanak
Sindikat optužuje Županiju i Grad da u sprezi poduzetništva i uskih političkih interesa rade protiv interese građana. Pozornost zaslužuje tvrdnja Sindikata novinara Županijskog radija Šibenik da su još 1993. u Hrvatskoj počele pretvorba i privatizacija da bi poduzeća preuzeli radnici, te da sada Županija i Grad to pravo odriču radnicima Radio Šibenika. Namjera dviju jakih tvrtki i dvojice poduzetnika da dokapitalizacijom privatiziraju Županijski Radio Šibenik – jednu od posljednjih županijskih radijskih postaja u Hrvatskoj koja je još u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave, dakle lokalne politike i političara – očito nije naišla na pozitivan odjek među zaposlenicima, koji imaju 25 posto udjela u tom trgovačkom društvu. No na meti sindikalne kritike nisu se našli poduzetnici koji su otvoreno iskazali svoje poduzetničke namjere već Županiju i Grad, jedine dvije od šest jedinica lokalne samouprave sa statusom osnivača, koje su od pretvorbe 1996. financirale djelatnost radija i omogućavale mu da opstane.