Veliko je pitanje hoće li zbog pogreške administracije obveznici poreza na dobit moći iskoristiti u ovogodišnjoj poreznoj prijavi “stavku” poreznih olakšica koja se odnosi na ulaganja u istraživanja i razvoj. Ako su investirali prije stupanja na snagu u svibnju promijenjenog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kažu nam stručnjaci, ulaganja bi se trebala tretirati kao porezno nepriznati trošak.

Rupa između dva zakona
Objašnjavaju da je to logična posljedica što u razdoblju od početka ove godine kad je stupio na snagu novelirani Zakon o porezu na dobit, pa sve do polovice svibnja kad je olakšice počeo regulirati zakon iz resora ministra Primorca u Hrvatskoj nije postojao propis koji bi u poreznom smislu stimulirao istraživanje i razvoj. Pitanje kako će se ta rupa između dva zakona riješiti razmatra se u porezno-računovodstvenim krugovima, a priželjkuje se da zakon počne vrijediti unazad za cijelu godinu što bi išlo u korist poreznih obveznika, ali se kosi s temeljnim načelom zakonitosti. Za konkretno pitanje, kažu u Ministarstvu financija, mjerodavna je Porezna uprava te najavljuju njezino očitovanje. Prilikom noveliranja poreznog propisa i usklađivanja sa stečevinom EU olakšice koje inače kompanije sve češće koriste izbačene su iz Zakona o porezu na dobit (NN broj 57/06), a takav je režim na snazi od 1. siječnja 2007. godine. Sa zakašnjenjem većim od četiri mjeseca što stručnjaci ocjenjuju krajnje nepravodobnim olakšice su regulirane u okviru Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je stupio na snagu tek polovicom svibnja.Više nam računovodstveno-poreznih stručnjaka objašnjava kako će takvo zakašnjenje u donošenju tog propisa proizvesti za dio poduzetnika negativne učinke te ističu da bi Ministarstvo financija trebalo pronaći rješenje u njihovu korist. Kao polazište, primjerice, porezni stručnjak Ivan Idžojtić navodi da su porezni propisi posebno osjetljivo područje gdje bi trebalo vrijediti načelo fer odnosa države prema poreznim obveznicima. Unaprijed je, kaže, trebalo objaviti porezna pravila, a pritom da su poduzetnici znali kako će administracija toliko kasniti, tvrdi, svi bi donosili drukčije poslovne odluke. Svi bi tako odgađali ulaganja u istraživanje i razvoj te čekali na donošenje propisa koji regulira olakšice pa bi imali pozitivne učinke od takve odluke, a ovako samo oni koji su vjerovali Ministarstvu financija da će se čim prije donijeti poseban propis i da će se odnositi na cijelu godinu, pa su ulagali i imali troškove od toga imaju problem.

Korporativni planovi
Idžojtić podsjeća da su ulaganja u istraživanja i razvoj povezana s razvojnim i strateškim korporativnim planovima. Vezana su uz bolje pozicioniranje i učinak na tržištu te potrebu da se kroz trošak istraživanja učini jedan korak više. Kad postoje izvori financiranja i budžet koji ih predviđa s ulaganjima u istraživanja u pravilu se ne čeka, pa ih kompanije realiziraju s početkom godine. Često ta ulaganja prelaze i iz razdoblja u razdoblje te nema čvrstih poveznica s fiskalnim i obračunskim tokovima i razdobljima. Prema podacima Porezne uprave, u 2004. umanjenja je po osnovi ulaganja u istraživanja i razvoj koristilo 349 poduzetnika, porezna osnovica je na taj način smanjena za 620 milijuna kuna što je iznosilo 124 milijuna kuna manje uplaćenog poreza. U 2005. su 472 porezna obveznika koristila olakšicu, osnovica je smanjena za 660 milijuna kuna, a u državnu blagajnu ušlo je po toj osnovi 132 milijuna kuna manje.

MF: Moći će rabiti poreznu olakšicu

Ministarstvo financija poziva se na Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte (NN br. 116/2007.), koji je donesen na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. “Riječ je o propisima koji uređuju prava i način ostvarenja prava na državnu potporu za istraživačko razvojne projekte, a koja se najvećim djelom ostvaruje kao neizravna fiskalna potpora kroz umanjenje osnovice poreza na dobit. U prijelaznim odredbama Pravilnika, u članku 6., propisano je da obveznici poreza na dobit mogu ostvariti potporu i za projekte u 2007., za opravdane troškove nastale od 1. siječnja 2007. do kraja poreznog razdoblja na način i uz uvjete propisane tim Pravilnikom. Prema navedenom, obveznici poreza na dobit koji imaju uredne isprave i evidencije o opravdanim troškovima istraživačko razvojnih projekata moći će rabiti poreznu olakšicu za cijelu 2007. godinu”, kažu u MF. Prema podacima Porezne uprave (na dan 25. listopada 2007.) za 2006., olakšicu za istraživanje i razvoj koristilo je 512 porezna obveznika, a manje plaćen porez na dobit s tog naslova iznosio je 121,513.415 kuna.

Iznenađeni poduzetnici

Više nam je stručnih izvora potvrdilo da do problema uopće nije trebalo doći, a poduzetnici ga nisu mogli očekivali. Navodno su u Ministarstvu financija krajem 2006. na njihove masovne upite što se biti s tim poreznim olakšicama stizala uvjeravanja da ih ne ukidaju, nego ih umjesto Zakona o porezu na dobit od 2007. regulira poseban propis koji se temelji na usklađivanju poreznog zakonodavstva. Kako se to pravodobno i dogodilo objavom Zakona o poticanju ulaganja (NN 138 iz 2006), nitko nije imao razloga sumnjati da će administracija kasniti. Porezne olakšice su atraktivno sredstvo kojim mnogi podižu vlastitu konkurentnost, pa se ne bi trebalo dogoditi da zbog nekoordiniranosti državne administracije, resora financija i znanosti i obrazovanja, bude zablokirana njihova primjena.

Retroaktivna primjena?

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Porezne olakšice za ulaganja u istraživanje i razvoj Sabor je usvojio tek u svibnju u sklopu zakona iz nadležnosti Ministarstva znanosti, a pitanje je može li se uopće retroaktivno primijeniti zakon kako bi obuhvatio i prvi dio godine u kojoj nije bio snazi te hoće li se administracija na to odlučiti. U slučaju da se zakon neće moći retroaktivno primijeniti, stručnjaci upozoravaju da to znači da bi se nepriznavanjem troškova istraživanja i razvoja koji su nastali tijekom prvih četiri-pet mjeseci ove fiskalne godine ne bi mogao iskoristiti porezni učinak umanjenja porezne osnovice. Da je učinak iskorišten, imali bismo efekt u vidu trajnog umanjenja stvarnog poreznog opterećenja dobiti te istodobnog trajnog uvećanja neto dobiti koja je okvir za raspoređivanje, između ostalog, i u dividende.