Prema analizi Europske komisije, u Hrvatskoj se najlošije plaćeni znanstvenici koji rade u privatnom sektoru. Oni u prosjeku zarađuju 17.002 eura godišnje bruto. Nešto više zarađuju znanstvenici koji rade u sektoru visokog obrazovanja, čija godišnja primanja iznose 18.789 eura, a znanstvenici koji rade u javnim institutima, prema analizi, godišnje primaju 30.018 eura bruto. No, s obzirom da su konačnu računicu ušli i oni koji samo surađuju na projektima te znanstveni novaci, prosječna godišnja bruto zarada, prema EK, u Hrvatskoj iznosi 16.671 euro. Dakle, prema izvješću EK, prosječna mjesečna plaća znanstvenika u Hrvatskoj mjesečno iznosi oko 10.100 kuna bruto. Kada se oduzmu sva davanja, godišnja neto plaća hrvatskih znanstvenika iznosi 12.447 eura ili oko 7500 kuna mjesečno. Kako je izvješće analiziralo i primanja prema kupovnoj moći u pojedinoj zemlji, rezultati pokazuju da hrvatskih znanstvenici u takvoj računici zarađuju 27.063 eura bruto godišnje.

Muškarcima više
Kako kaže prof. Vlatko Silobrčić, plaće u privatnom sektoru zaostaju za javnima zbog zakonom utvrđene politike plaća i kolektivnih ugovora. “Pretpostavljam da u privatnom sektoru vrijede pravila tržišne utakmice te da se plaće utvrđuju prema dogovoru, dok u državi vrijede birokratska pravila”, kaže akademik. Inače, u većini razvijenih zemalja, plaće u privatnom sektoru znatno su veće od onih u javnom. Kao i u većini drugih europskih zemalja, plaće muških znanstvenika u Hrvatskoj veće su od onih koje primaju žene. One tako u prosjeku godišnje zarađuju 17.385 eura, dok muškarci primaju 22.660 eura na godinu ili 23,28 posto više nego njihove kolegice. To se može objasniti, smatra Silobrčić, činjenicom da se od mlade žene očekuje da u nekom razdoblju želi zasnovati obitelj, a zbog toga će izgubiti barem godinu dana rada. “U brzorazvijajućim znanostima to može značiti nazadovanje, pa zbog toga neki poslodavci ili stariji znanstvenici za svoje suradnike radije biraju manje sposobne muškarce”, drži akademik Silobrčić. Najlošije su plaćeni znanstvenici koji imaju najmanje iskustva. Oni koji rade tek četiri godine godišnje zarađuju 8953 eura, oni sa od 5 do 7 godina iskustva 12.606 eura, od 8 do 10 godina 16.259, te od 11 do 15 godina 19.912. Najveće godišnje plaće imaju znanstvenici sa 15 i više godina iskustva, a oni zarađuju godišnje 23.564 eura. Inače, prema prosječnim primanjima Hrvatska spada u skupinu zemalja sa niskim zaradama, u kojoj su i druge istočnoeuropske te poneke mediteranske zemlje, dok se najviša primanja bilježe u srednjoj Europi te u nordijskim zemljama. Analitičari EK procjenjuju da znanstvenici u EU prosječno godišnje zarađuju 37.948 eura, promatrajući prosjek 25 “starih” država EU. Sa još osam država, među kojima je i Hrvatska, Turska, ali i Švicarska, europski prosjek godišnjih primanja iznosi 34.730 eura. To je još uvijek manje od onih u SAD-u, Australiji i Japanu.

Velike razlike
Ispitivanje je provedeno prošle godine analizom gotovo 10.000 odgovora znanstvenika u različitim fazama karijere, u javnom i privatnom sektoru, a obuhvatilo je 27 zemalja EU (s Rumunjskom i Bugarskom), te Norvešku, Švicarsku, Island, Hrvatsku, Tursku i Izrael. Rezultati pokazuju kako prosječna plaća znanstvenika u gotovo polovici zemalja EU iznosi između 20.000 i 30.000 eura godišnje, mjereno prema kupovnoj moći. Plaće znanstvenika kreću se od 3351 eura u Bugarskoj do 82.725 eura u Švicarskoj, što po paritetu kupovne moći iznosi 9770 odnosno 59.902 eura. U većini europskih zemalja postoje vidljive razlike u plaćama muškaraca i žena u znanstvenom sektoru, a negdje iznose čak i do 35 posto.

Najbolje u Luksemburgu

Daleko je najbolje živjeti od znanstvenog rada u Švicarskoj. Analizirajući, pak, zemlje EU, najplaćeniji su znanstvenici koji rade u Luksemburgu gdje prosječno godišnje zarađuju 46.469 eura. Velike plaće imaju još znanstvenici u Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj, Norveškoj, na Cipru, te na Islandu i u Irskoj. Najmanje su pak plaćeni u Bugarskoj, 3567 eura godišnje, a slijede Estonija, Litva, Poljska i Slovačka.