Tko god da formira buduću vlast, obrtnici će dobro proći. Tim riječima zaključio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić predizborno sučeljavanje vodećih hrvatskih političkih stranaka, na kojemu su sve stranke gotovo jednoglasno podržale 21 istaknuti zahtjev obrtnika. Zapravo, gotovo ni o jednoj temi o kojoj su obrtnici tražili raspravu sudionici skupa – Branko Vukelić (HDZ), Siniša Hajdaš (SDP), Željko Pecek (HSS), Rudolf Benček (HSU), Marko Kolaković (HSP) i Robert Hirc (HNS) – nisu imali suprotstavljena mišljenja.

Ministarstvo obrta
Temperaturu je na okruglom stolu podigao zahtjev da se ponovno osnuje zasebno ministarstvo za obrt. To je i jedini obrtnički zahtjev kojem svi ne bi a priori udovoljili i malo je vjerojatno da bi se nakon izbora ponovno izdvajalo iz sadašnjeg Ministarstva gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva. HNS-ovac Hirc tako je mišljenja da prije četiri godine nije ni trebalo gasiti ministarstvo obrta, no sada kad je već do toga došlo, kontraproduktivnim drži njegovo ponovno osamostaljivanje. Bolje je držati kontinuitet i unaprijediti njegov rad, preporučuje Hirc. HSP bi popustio obrtnicima i kod ovog zahtjeva, a SDP želi u svojoj vladi imati što manje ministarstava, ali bi se oslanjali na specijalizirane agencije, pa bi između ostalih osnovali i agenciju za obrt. Nekadašnji ministar za obrt Pecek ponovno vraćanje tog resora smatra pitanjem davanja digniteta obrtnicima, a iznio je i podatke da je za njegova mandata Obrtničkoj komori doznačeno ukupno 9,9 milijuna kuna, dok je za Vukelićeva mandata to bilo triput manje. Vukelić mu je kontrirao podatkom da je situacija upravo suprotna jer je on obrtnicima izborio 33,8 milijuna kuna iz proračuna. No koncept Ministarstva on ne bi mijenjao, već bi jačao Komoru i Hamag kao potporne institucije. U prilog tome naveo je i da je za Peceka Ministarstvo imalo 70-ak ljudi, koji su obradili oko 1000 zahtjeva, dok je u njegovu Ministarstvu 34 ljudi obradilo 4474 zahtjeva, što je za njega dokaz da se s manje troška i ljudi može napraviti veći posao. U svakom slučaju, obrtnici u predstojeće četiri godine mogu računati na smanjenje poreza i ostalih nameta. Tako bi im se i nabava opreme trebala priznati u godini nabave kao trošak poslovanja po osnovi jednokratnog otpisa opreme. I način obračunavanja i plaćanja spomeničke rente trebao bi se mijenjati u korist obrtnika, s tim da je primjerice umirovljeni i poznati obrtnik Rudolf Benček nešto oprezniji glede toga, ističući kako treba voditi i brigu o baštini.

Odnosi sa ZAMP-om
Sve stranke podržavaju smanjenje davanja iz plaće i na plaću za zaposlene u obrtu, no bez kalkulacija koliko je i u kojim veličinama to realno provesti. Argumentiraju da bi se time najbolje pospješilo otvaranje novih radnih mjesta, kao i urednije prikazivanje plaća u tom sektoru. Svima koji rade u sivoj ili crnoj zoni, ako je suditi po odgovorima, ne piše se dobro nakon izbora jer će se svi truditi zakonima oštro kažnjavati takve pojave. Obrtnicima je obećano da će više pozornosti dati strukovnom obrazovanju, a predstavnici HOK-a moći će sudjelovati u svim tijelima Sabora, Vlade i lokalnih vlasti, odnosno različitim povjerenstvima i komisijama, u kojima bi davali mišljenje tog segmenta gospodarstva. Među ostalim nitko se ne protivi konačnom uređenju odnosa sa ZAMP-om na način da ta institucija nema više monopol u određivanju cijena korisnicima. Prava nezaposlenih obrtnika ubuduće bi trebala biti izjednačena s pravima zaposlenih koji završe na HZZ-u. Više nema razloga ni odgađati primjenu ZERP-a, tvrde svi političari. Nitko od njih ne protivi se da obrtnici dobiju samostalan fond mirovinskog osiguranja, no bez odgovora je ostalo pitanje povrata imovine nekadašnjeg Fonda samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika, koja je koncem 1990-ih pripojena HZMO-u. Riječ je o nekoliko nekretnina i dionicama u 68 poduzeća. Sve su stranke oprezno to pitanje prepustile analizi pravnih stručnjaka.

Upitan povratak zakona o dopuštanju 0,5 promila alkohola u krvi

Stranački konsenzus izostaje jedino kada je riječ o za obrtnike spornu odredbu o 0,0 promila, čije ukidanje HOK kontinuirano traži zbog šteta koje trpe ugostitelji i vinari. Svi osim HDZ-a voljni su odmah popustiti i ponovno dopustiti 0,5 promila.
Branko Vukelić (HDZ): To pitanje ne bi smjelo biti predmet predizbornih kampanja, a tu temu spreman sam otvoriti nakon izbora i provođenja stručnih analiza o učinku takve mjere. Ako se time spasio ijedan život, ta bi odredba bila uspješna.
Siniša Hajdaš (SDP): Stroga pravila treba zadržati samo za mlade vozače.
Marko Kolaković (HSP) i Željko Pecek (HSS) podržali su zahtjev za ukidanje te odredbe, podsjećajući na podatke da alkohol nije glavni uzrok prometnih nesreća.