Rapidni porast cijena nafte i hrane dovest će do snažnog skoka inflacije diljem svijeta, a globalno povećanje razine cijena neće zastaviti niti skuplje zaduživanje proizašlo iz kreditne krize na svjetskim financijskim tržištima, zaključak je jučer završenog foruma G-20 održanog u Južnoafričkoj Republici. Riječ je o neformalnom forumu koji promovira otvoreni i konstruktivni dijalog između ministara financija i guvernera središnjih banaka vodećih industrijskih te zemalja u razvoju, bavi se aktualnim problemima međunarodne ekonomije i monetarnog sustava, te predstavlja dvije trećine svjetske populacije kao i 90 posto svjestkog BDP-a. U fokusu netom završene konferencije bile su neravnoteže u tečajevima valuta i rizici od mogućeg usporavanja globalnog gospodarskog rasta kao posljedica kreditne krize na financijskim tržištima, proizašle iz krize na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova. Nakon izbijanja krize u SAD-u, američka centralna banka (FED) od rujna je dva put spuštala ključnu kamatnu stopu u cilju izbjegavanja recesije, no taj potez izazvao je priličnu paniku među nositeljima ekonomske politike u Kini, Indiji i zemljama eurozone. Naime, posljedično snažan pad vrijednosti dolara u odnosu na ostale svjetske valute potaknuo je skok cijene ključnih sirovina, posebice nafte, i time ubrzao inflaciju koja sada prijeti gospodarskom rastu na globalnoj razini. Inflacija u Europi zabilježila je prošli mjesec najveći skok u protekle dvije godine, dok se kineska inflacija kreće po najvećoj stopi u posljednjih deset godina.

Na to se bez sumnje odrazio i snažan porast cijena hrane do kojeg su dovele suše i poplave u mnogim dijelovima svijeta, poljoprivredne površine prenamijenjene proizvodnji biogoriva, no važan faktor ostaje nafta. Uz trenutno prisutne geopolitičke tenzije na rast njene vrijednosti ponajveću ulogu odigrali su špekulanti, posebice sada kada je dolar pao na rekordno nisku razinu što je potaknulo ulagače na kupnju nafte. Dolar je, naime, potonuo na najnižu razinu u odnosu na euro još tamo od 1999. kada se pojavila zajednička europska valuta, dok u zadnjih 26 godina nikad nije bio tako slab naspram britanske funte. I Kanađani ističu da njihova valuta od 1950. godine nije bila tako jaka u odnosu na američki dolar. Kanadski ministar financija Jim Flaherty izjavio je da je takav odnos ozbiljno ugrozio kanadske izvoznike, a njemu su se pridružili i europski ministri financija u ocjeni izvoza iz Europe. Tijekom foruma G-20, Sjedinjene Države su nastavile sa pritiskom na Kinu tražeći jačanje tečaja juana, a isti zahtjev dolazi i iz Europe. Francuska ministrica financija Christine Lagarde istaknula je kako je potreban konsenzus oko “lutajućih” kretanja valuta koji prema njenom mišljenju nisu poželjni. Međutim, koordinarana akcija, posebice u slučaju jačanja dolara, gotovo je nemoguća. To je potvrdio i sam kanadski ministar financija rekavši da ne očekuje nikakav zajednički potez, te da se zapravo radi o nerelanim očekivanjima. Premda Europa ima postojan gospodarski rast bit će zanimljivo vidjeti poteze njenih nositelja ekonomske politike, posebice u eurozoni. Pad američkog dolara, te održavanje slabog juana, ugrozili su europske izvoznike no pitanje je može li europska središnja banka reagirati. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy još je ranije zatražio spuštanje ključne kamatne stope što su ministri financija eurozone glatko odbili. Uz postojeće trendove, snažan rast cijena hrane i nafte, takav potez dodatno bi potaknuo inflaciju što je za ECB neprihvatljivo, barem sa dosadašnjeg stajališta konzervativnog bankara kojem je primarni cilj stabilnost cijena.