S obzirom na približavanje parlamentarnih izbora, i drugog dana 15. savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista, gospodarstvenici su (a procjenjuje se da ih je u Opatiji ovih dana blizu tisuću) najpozornije pratili izlaganja predstavnika Vlade i vodećih ljudi SDP-a kao najozbiljnijeg izbornog rivala. Nakon što je ministar financija Ivan Šuker prvi dan rekao kako Vlada za iduću godinu vjeruje da će ponovno nadmašiti prognoze rasta te da nakon ovogodišnjeg realnog rasta od šest posto iduće godine rast BDP-a biti i veći, a ne sporiji, potpredsjednik Vlade Damir Polančec jučer je boljim od prognoza podcrtao i procjene inflacije za iduću godinu. Naime, ponovio je uvjerenje da ona neće biti veća od 3,5 posto iako su najnovije prognoze o ubrzanju prosječne inflacije na 4,5 posto. Uz pad nezaposlenosti na 11,2 posto, što je najniža stopa u posljednjih devet godina, u sljedećem mandatu plan je svesti njezinu stopu na samo sedam posto. Ističući vanjski dug i deficit platne bilance kao probleme o kojima se u novije vrijeme najviše govori u sklopu ranjivosti i neravnoteža, Polančec je naglasio opredjeljenje Vlade k potpunom eliminiranju deficita državnog proračuna do 2010. godine.

Manji udio države
Time će se, kaže, utjecati i na smanjenje vanjskog duga. Pritom nije propustio naglasiti da je već u ovom mandatu država svela svoj udio u inodugu sa 34 na 22 posto. Vezano uz pokrivanje postojećeg deficita, ohrabrujućim je naveo niz ulagačkih projekata (navodno ih je ukupno 35) na kojima radi i koordinira ih Agencija za poticanje izvoza i ulaganja, a što bi samo trebalo dodatno pridonijeti povećanju udjela privatnog sektora u BDP-u, koji se u razdoblju od 2003. povećao sa 30 na 70 posto. Nasuprot prethodnim najavama kako se u sklopu razmatranja modela završne faze privatizacije razmatra osnivanje zatvorenog investicijskog fonda u koji bi se unijele kvalitetne dionice iz državnog portfelja, jučer je Polančec govorio o nekoliko takvih ZIF-ova kojima bi upravljala profesionalna društva za upravljanje i koja bi na kraju ponudila dionice takvih fondova građanima kroz IPO. U sklopu energetske strategije, naglasio je, među ostalim, obnovljive izvore energije te neke planove vezane uz potencijal koji nude geotermalni izvori u kontinentalnoj Hrvatskoj. U segmentu razvoja i poticanja poljoprivredne proizvodnje Vlada namjerava riješiti problem usitnjenih posjeda (u prosjeku 2,9 ha) osnivanjem posebne agencije, tj. zemljišnog fonda. Ideja je da se kroz takav fond osigura da se zemlja stavi u funkciju na način da staračkim domaćinstvima koja je ne žele ili ne mogu obrađivati država isplaćuje naknade, a zemlju dâ u dugoročni najam onima koji su spremni na okrupnjenu proizvodnju. Vezano uz poticanje industrije, Polančec najavio je veća ulaganja i poticajne mjere posebice u granama koje zapošljavaju velik broj ljudi, a suočene su snažnom konkurencijom (naročito s Daleko istoka), ali to moraju biti, kaže, horizontalne mjere.

Dugi štap
Nasuprot Polančecu, esdepeovac Slavko Linić u okviru industrijske politike u prvom redu se pozabavio sadašnjim problemima i viđenjem rješenja nelikvidnosti i opterećenja u gospodarstvu. Ističući da se broj blokiranih pravnih osoba od ožujka 2004. do ožujka 2007. povećao sa 20,8 na 23,2, a nepodmireni nalozi sa 12,3 na 12,7, založio se za donošenje Zakona o osiguranju plaćanja kojim bi se definirale obveze plaćanja u roku do 90 dana, kao i posljedice neplaćanja. Među ostalim, treba uvesti zabranu vlasnicima tvrtki u blokadi (i njihovoj užoj obitelji) da osnivaju nove tvrtke. Linić uime SDP-a zagovara i smanjenje mirovinskih doprinosa iz bruto plaća sa sadašnjih 20 na 16 posto, s tim da oni predviđaju uvođenje novog, 4 posto mirovinskog doprinosa na plaće. Radi rasterećenja poduzetnika, zdravstvene doprinose na plaće bi, kaže, trebalo smanjiti sa 15 na samo 7 posto, dok bi ukupni doprinosi na plaću u konačnici bili 13,2 umjesto sadašnjih 17 posto. S obzirom na postojeće dubioze mirovinskog i zdravstvenog sustava (dakle, uz veća izdvajanja) svakako se nameće pitanje kako pokriti prihodne rupe koje tako nastaju. U SDP-u se uzdaju u oporezivanje imovine, no kako je implementacija dugotrajan posao, ostaje zaključiti da su na dosta dugom štapu i incijative za rasterećenj doprinosa ili, jednostavno, ideja još nije potpuno razrađena.