Nakon pet godina agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj USAID prestaje s projektom potpore privatizaciji u Hrvatskoj.
U ožujku će se, kako su Poslovnom dnevniku pojasnili u zagrebačkom uredu USAID-a, ugasiti Croatian Privatization Project (CPP), a riječ je o očekivanom razvoju događaja, najavljenom u sklopu izlazne strategije USAID-a, koji će sa svim aktivnostima u Hrvatskoj prestati zaključno sa 2008. godinom. Projekt potpore privatizaciji jedan je od onih USAID-ovih projekata koji je, dakle, već došao do svog kraja.

Dvaput produljili mandat
Tijekom petogodišnjeg razdoblja USAID je Hrvatskom fondu za privatizaciju osigurao važnu pomoć u radu. Sam početak projekta koincidirao je s promjenom vlasti početkom 2000. godine i dolaskom bivše koalicijske vlasti, a mandat mu je USAID već dva puta produljio. Prva faza projekta trajala je tako od travnja 2000. godine do svibnja 2001. godine, a pomoć Fondu za privatizaciju bila je usmjerena na tada prioritetne zadatke poput utvrđivanja i nadzora portfelja, edukacije djelatnika Fonda i pripreme određenog broja poduzeća za prodaju. USAID je angažirao o svom trošku konzultantsku kuću KPMG Barents Group, a u drugoj fazi, koja traje od kolovoza 2001. godine, oslanjao se na lokalne konzultante Price WaterhouseCoopers, Deloitte&Touche te IBM Business Consulting Services. Kroz trajanje projekta CPP bio je angažiran tim, koji se sastojao od dva do osam međunarodnih savjetnika, te od četiri do dvadeset hrvatskih profesionalaca.
Druga faza USAID-ova projekta bila je obilježena i drukčijim aktivnostima potpore Fondu za privatizaciju – glavni su zadaci bili pripremiti za privatizaciju 200 tvrtki u kojima država ima većinsko vlasništvo, potom restrukturirati i pripremiti privatizaciju dva od sedam najvećih poljoprivrednih kombinata, te provođenje široke edukativne kampanje kako bi se promijenilo izrazito negativno raspoloženje široke javnosti prema privatizaciji. Hrvatskom fondu za privatizaciju USAID je posljednjih godina konkretno pomagao u izradi profila djelatnosti i procjeni vrijednosti poduzeća iz portfelja. Među ostalim, kroz projekt CPP HFP-u osigurano je i kontaktiranje velikog broja potencijalnih investitora i njihovo upoznavanje s mogućnošću investiranja kroz privatizaciju određenih tvrtki. Temeljem provedenih analiza HFP-u je predlagan optimalan model privatizacije pojedinih poduzeća, uključujući i sve kriterije kojima bi se trebalo voditi, a zaslužnim u USAID-u smatraju se i za uvođenje kriterija za procjene ponuda koje stavljaju naglasak na ulaganja i veću transparentnost. Osim u slučaju bivših PIK-ova, USAID je HFP-u stručnu pomoć ponudio i u privatizaciji hotela, brodogradilišta i industrijskih poduzeća, a sudjelovali su u pripremi javnih natječaja za ukupno 200 poduzeća, od kojih je na koncu njih 49 i privatizirano. Kroz realizirane privatizacije osiguran je prihod od 1 milijardu kuna, odnosno oko 160 milijuna američkih dolara, a investitori su se HFP-u obvezali na ulaganje 4,6 milijardi kuna odnosno 760 milijuna dolara u poduzeća koja su kupili. Koliko je, pak, sredstava USAID angažirao za provedbu projekta CPP tijekom proteklih pet godina, nije nam rečeno u USAID-u, u kojem još ocjenjuju utjecaj svog projekta na hrvatsku privatizaciju (rezultati će biti objavljeni u ožujku). Ipak, već sad naglašavaju da su ponosni na ostvarene rezultate.

HFP usporio tempo
Zadovoljstva prestankom USAID-ovom projekta vjerojatno nema ni u Hrvatskom fondu za privatizaciju gdje će poslove koje im je u pripremi i provođenju privatizacijskih procesa posljednjih godina pokrivao USAID sada morati organizirati u vlastitom aranžmanu.
Nije tajna da je HFP u posljednje vrijeme, točnije nakon izbijanja afere Liburnija i dolaska novog predsjednika Grge Ivezića na čelo Fonda, usporio svoj tempo i gotovo zamrznuo svoje aktivnosti. Koliko je poznato, od ljeta su održane samo dvije sjednice Upravnog odbora, a provedena su samo dva privatizacijska projekta, koji su bili prethodno pripremljeni. Informacija o radu Fonda pod palicom Ivezića uopće nema, a iako su još lani najavljeni ključni dokumenti za budućnost privatizacije – novi zakon te novi operativni plan privatizacije, još nema nikakvih informacija u kojoj su oni fazi. U takvim uvjetima povlačenje USAID-a iz privatizacije i nije povoljna vijest premda iz zagrebačkog ureda te agencije poručuju kako su kroz proteklo razdoblje uspjeli osposobiti priličan broj mladih hrvatskih ekonomista, te vjeruju da će HFP nastaviti s privatizacijom u skladu s očekivanjima hrvatske Vlade.

Kako povećati strana ulaganja u Slavoniji?

ZAGREB – U okviru USAID-ov projekta Poduzetna Hrvatska, ovoga tjedna organizirat će se u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji dva okrugla stola i jednodnevna radionica o stranim ulaganjima, kojima je cilj poboljšati metode privlačenja direktnih stranih ulaganja na ta područja, ali i poticati zanimanje ulagača za pokretanje novih projekata na područjima od posebne državne skrbi. Prva radionica, organizirana u suradnji s HABOR-om održat će se u utorak u vukovarskom hotelu Lav. Na okruglom stolu, koji će se u srijedu održati u prostoru Osječko-baranjske županije u Osijeku, rasprava bi se trebala fokusirati na poticanje ulaganja u Grad Osijek kroz gospodarske zone.
(Mi. K.)