Hrvatski gospodarski rast u ovoj godini dosegnut će 6 posto, no iduće godine smanjit će se na 5 posto, navodi u svojim najnovijim, jesenskim gospodarskim prognozama Europska komisija. U 2009. rast bi, prema procjenama EK, mogao biti nešto viši, 5,5 posto. Stopa inflacije mjerena potrošačkim cijenama ove godine u Hrvatskoj, prema očekivanjima Komisije, iznosit će 2,5 posto, a iduće godine popet će se na tri posto, kao i u 2009. godini.Zaposlenost bi trebala ove godine porasti 2,6 posto, u godini poslije 0,5 posto, te u 2009. za jedan posto. Stopa nezaposlenosti, pak, trebala bi se nastaviti smanjivati tako da bi ove godine iznosila 11 posto, iduće 10,8 posto, a u 2009. 10,2 posto, iznosi Komisija u svojim prognozama. Ukupni hrvatski proračunski manjak ove će godine ostati oko 2,2 posto, a u iduće dvije godine postupno će se, ali vrlo pomalo smanjivati, prognozira Europska komisija. Udjel javnog duga u BDP-u, očekuje se, bit će smanjen s ovogodišnjih 39,6 na 37,3 posto do 2009. godine. Također, trgovinski manjak, procjenjuje se, ostat će iznad 24 posto BDP-a.U najnovijoj prognozi, objavljenoj krajem proteklog tjedna, Europska komisija snizila je svoje procjene gospodarskog rasta za 2008.-09. i to za 0,3 postotna boda zbog danka koji uzimaju učinci globalne bankarske krize i rastuće cijene nafte, navodi se u jesenskim gospodarskim prognozama. Prema novim procjenama, gospodarski rast u EU očekuje se u visini 2,9 posto u 2007. U godini kasnije trebao bi usporiti na 2,4 posto i ostati na toj razini tijekom 2009. godine. U svojim proljetnim prognozama EK je predvidjela stopu rasta od 2,7 posto u 2008. godini. Za gospodarstva 13-člane eurozone za ovu se godinu predviđa stopa rasta od 2,6 posto. Nakon toga rast bi trebao usporiti na 2,2 posto u 2008. i 2,1 posto u 2009. Prema prethodnim procjenama, rast se očekivao u visini 2,5 posto. Europska unija tako drugi put u nekoliko mjeseci revidira na niže svoje procjene rasta. U rujnu, nakon globalne financijske krize koje su izazvali problemi na američkom tržištu hipotekarnih zajmova, europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Joaquin Almunia snizio je proljetne prognoze rasta za 0,1-postotni bod. Posljedice te krize, zajedno s približavanjem cijena nafte razini od 100 dolara za barel, znače da najnovija revizija možda neće biti i posljednja.

No gospodarstvo 27-člane EU i dalje pokreće osobna potrošnja u Europi i zemljama u razvoju poput Indije i Kine, kazali su dužnosnici EK predstavljajući najnovije prognoze. “Oblaci su se jasno nadvili na horizontu s ljetošnjim potresima na financijskim tržištima, usporavanjem američkog gospodarstva i sve višim cijenama nafte. No zahvaljujući snažnom globalnom rastu i čvrstim gospodarskim temeljima, negativan bi učinak trebao biti ograničen”, kazao je Almunia. Prema revidiranim prognozama, inflacija u eurozoni vjerojatno će ubrzati na 2,4 posto tijekom nadolazećih tromjesečja na krilima rasta cijena roba, no ponovno će usporiti na oko 2,0 posto u ljeto iduće godine. Dinamičan rast zaposlenosti od 1,5 posto u EU i eurozoni trebao bi dovesti do stvaranja 3,6 milijuna novih radnih mjesta u EU u ovoj godini, od čega 2,3 milijuna u eurozoni. U razdoblju od 2008-09. predviđa se usporavanje stope zaposlenosti na oko jedan posto u prosjeku, kaže se u izvješću Komisije. Pa ipak, u tom bi razdoblju u EU trebalo biti otvoreno 4,5 milijuna novih radnih mjesta, od čega u eurozoni 3,2 milijuna, čime bi se ukupna stopa zaposlenosti popela iznad 66 posto do 2009. godine. Stopa nezaposlenosti do 2009. trebala bi doseći 6,6 posto u EU i 7,1 posto u eurozoni, razine koje se ne pamte u posljednjih 15 godina. Unatoč potresima koji su pogodili banke u SAD-u i Europi ovo ljeto, gospodarska izvedba rastućih gospodarstava poput Kine i Indije omogućile su Europi da nadoknadi štete barem djelomice. “Rast u EU i dalje podupiru solidni izgledi za svjetsko gospodarstvo, ponajprije gospodarstava u razvoju, koja uvelike kompenziraju za usporavanje u SAD-u”, kaže su u izvješću EK.
(V. Roller, H)

Slovenija – loš primjer kandidatima za eurozonu

Slovenija, prva od novih članica EU koja se priključila ove godine eurozoni, predstavlja “loš primjer” drugim kandidatima jer ne uspijeva kontrolirati inflaciju, rekao je europski povjerenik Joaquin Almunia. “Duboko sam zabrinut zbog razvoja događaja u Sloveniji.To je vrlo loš signal poslan kandidatima za priključivanje eurozoni”, rekao je. Slovenija je prva od 10 zemalja koje su se EU priključile 2004. koja je usvojila euro, djelomično zahvaljujući činjenici da je uspijevala držati inflaciju na 2,5 posto u 2005. i 2006. U to vrijeme, isticala se kao model financijske stabilnosti. Međutim, prognoze koje je EK objavila u petak prošloga tjedna predviđaju Sloveniji inflaciju od 3,5 posto ove godine, a 3,7 sljedeće – što su brojke koje bi je držale podalje od eurozone da se već nije priključila.