Koliko je vijest o parafiranju sporazuma s Europskom unijom vrlo povoljna za Srbiju, toliko je nepovoljna rang-lista koju ju je objavio Svjetski ekonomski forum prema kojoj je Srbija, u pogledu konkuretnosti privrede, pala s 87. na 91. mjesto. U znaku te konstatacije održan je skup 300 najvećih srbijanskih izvoznika na kojem je istaknuto da je srbijansko gospodarstvo nekonkuretno, te da se ne mogu uskoro očekivati veći izvozni rezultati. Slab izvoz predstavlja jednu od zapreka za brži ekonomski razvoj zemlje. Po glavi stanovnika srbijansko gospodarstvo izvozi devet puta manje od hrvatskog, 18 puta manje od mađarskog, a čak 72 puta manje od nizozemskoga. Vrijednost ovogodišnjeg srbijanskog izvoza procjenjuje se na 8,7 milijardi dolara. Poduzeća nisu u prilici koristiti prednosti bescarinskog izvoza zbog slabe kvalitete njihovih proizvoda. Tako, primjerice, samo pet klaonica ispunjava uvjete za izvoz mesa na tržište EU.

Patriotizam 21. stoljeća
Božidar Đelić, viceprimijer, ocijenio je stanje u izvozu zabrinjavajućim, uz kvalifikaciju kako izvoz predstavlja iskazivanje patriotizma u 21. stoljeću. Prema njegovoj ocjeni, Srbija nema ekonomsku budućnost ako ne postane zemlja snažnih izvoznika. Zabrinjavajuće je, smatra Đelić, kako ovogodišnji deficit može dostići 15 posto BDP, a na tu nepovoljnu okolnost ukazala je i nedavna Misija MMF-a označavajući je kao opasnost koja može ugroziti makroekonomsku stabilnost. Đelić je ukazao i na potrebu jačanja “ekonomske diplomacije” radi pojačanog promoviranja srbijanskog gospodarstva. Prema mišljenju Mlađena Kovačevića, profesora beogradskog Ekonomskog fakulteta, srbijansko gospodarstvo se ne može brzo osposobiti za povećanje izvoza iako je u ovoj godini zabiježen porast od 44 posto. Za to je, prema njegovu mišljenju, potrebno više godina u kojima bi se promijenila struktura proizvodnje u srbijanskim poduzećima. Iako izvoz raste brže od uvoza, vanjskotrgovački deficit povećan je za 35 posto pa bi do konca godine mogao narasti na rekordnih devet milijardi dolara.Uz upozorenje da će primjenom Sporazuma Cefta biti povećana liberalizacija u vanjskotrgovačkoj razmjeni, izvoznici su zatražili od vlade da izradi strategiju unaprjeđenja izvoza kojega se smatra glavnim zadatkom ekonomske politike, te nacionalnog programa za povećanje konkuretnosti. Najveće zamjerke izvoznika odnose se na politiku središnje banke koja je ocijenjena kao gušenje izvoza. Restriktivna kreditno-monetarna politika, koju NBS primijenjuje radi sprječavanja prekomjernog rasta inflacije, dovela je do umjetnog povećanja vrijednosti dinara u odnosu na euro čime je izvoz postao manje isplativ. Precijenjenost dinara, prema ocjeni izvoznika, glavni je razlog naraslom vanjskotrgovinskom deficitu jer to ide u prilog uvoznika koji ostvaruju ekstra profit. Povećanje vrijednosti dinara nije dovelo do smanjenja cijene uvoznoj robi jer su uvoznici razliku zadržali za sebe.

Ukidanje kreditnih rezervi
Među mjerama koje će vlada donijeti radi unaprjeđenja izvoza je i ukidanje carinskih pristojbi na uvoz investicijske opreme kako bi se obavila tehnološka obnova u velikom broju poduzeća i omogućila kvalitetnija i jefitinija proizvodnja da bi se povećala konkuretnost. Za stimulaciju izvoza bit će obavljeno spajanje Fonda za razvoj i Fonda za osiguranje i financiranje vanjskotrgovačkih poslova s povećanjem njihova kapitala na 50 milijuna dolara. Među mjerama koje se predlažu nalazi se i ukidanje obvezne rezerve na kredite kojima se financira poljoprivredna proizvodnja, koja je jedina gospodarska grana koja ostvaruje suficit u vanjskotrgovačkoj razmjeni. Srbija priprema sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Bjelorusijom, Ukrajinom i Turskom, a takav sporazum već postoji s Rusijom.