Vanjskotrgovinski deficit Crne Gore za devet mjeseci 2007. narastao je na oko milijardu eura, što je gotovo pola planiranog BDP-a za cijelu godinu (2,004 milijarde). U odnosu na isto razdoblje prošle godine deficit je veći za 68,2 posto. “U prvih devet mjeseci Crna Gora vrijednost ostvarene robne razmjene s inozemstvom bila je 1,86 milijardi eura, što je za 40,6 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U ukupnoj robnoj razmjeni izvoz sudjeluje sa 446,7 milijuna ili 24 posto, a uvoz je 1,41 milijardu ili 75,9 posto. To je rezultiralo robnim deficitom od 967 milijuna. Stupanj pokrivenosti uvoza izvozom robe ostvaren je u visini od 31,6 posto, navodi se u Vladinoj analizi ekonomske politike za devet mjeseci 2007. Najveći vanjskotrgovinski promet Crna Gora je ostvarila s europskim zemljama. Izvoz u zemlje EU bio je 278,56 milijuna ili 62,37 posto od ukupnog izvoza, dok je uvoz dosegao 645,05 milijuna ili 45,63 posto. Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u izvozu su Italija (133,6 milijuna eura) i Srbija (110,09), a kod uvoza Srbija (393,6), Njemačka (148,2) i Italija (147). Više od 50 posto izvoza čini aluminij (226 milijuna), a slijede gorivo i čelik (45,4 milijuna) te mineralna goriva i ulja (37,3 milijuna). Uvoz automobila za devet mjeseci 2007. iznosio je 176,5 milijuna eura, mineralnih goriva 157 milijuna, reaktora i kotlova 130 milijuna, električnih strojeva i opreme 121 milijun, proizvoda od željeza i čelika 50,9 milijuna… Glavni ekonomist Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris ocijenio je za podgoričke Vijesti da će ovogodišnji vanjskotrgovinski deficit biti veći od rekordnog prošlogodišnjeg, što otvara brojna pitanja – koji su njegovi uzroci, li je on nužna posljedica ubrzanog razvoja te što činiti kako bi se on smanjio.

“Najznačajniji faktor visokog deficita niska je konkurentnost crnogorske privrede. Struktura izvoza pokazuje da je najvažniji izvozni proizvod aluminij, zatim izvoz željeza, mineralnih goriva, ulja i proizvoda njihove destilacije. Ta tri proizvoda čine oko 70 posto ukupnog crnogorskog izvoza. To pokazuje da je iznimno mala diverzifikacija izvoza. Uz to, visoka je geografska koncentracija jer na izvoz na tri tržišta (Italija, Srbija, Mađarska) otpada 68 posto izvoza, a na pet najvažnijih tržišta 85 posto”, rekao je Fabris za Vijesti.Na veliki deficit utjecao je i povećani uvoz prehrambenih proizvoda i pića, što se objašnjava visokom cijenom na svjetskom tržištu, ali i dobrom turističkom sezonom. Fabris kaže da je i prekomjerna potrošnja prouzročila veliki deficit, a na nju su utjecali visoki prihodi od prodaje nekretnina i privatizacije, visok udio kredita građanima, leasinga i rast realnih primanja. Osim toga, podsjeća na visok uvoz nafte i električne energije te uvoznu ovisnost crnogorske privrede. Primjerice, u prvih devet mjeseci proizvedeno je 41,3 posto manje električne energije nego u istom razdoblju lani. Fabris upozorava i da je visoka stopa ekonomskog rasta (7,1 posto rast BDP-a u prvih devet mjeseci) pridonijela porastu uvoza. Iako je crnogorsko gospodarstvo, po Fabrisovoj ocjeni vrlo ranjivo, situacija je ipak kratkoročno održiva zbog visokog suficita tekućeg računa platne bilance i rekordnog priljeva izravnih stranih investicija, čiji je neto priljev u prvih devet mjeseci bio 337,6 milijuna (38,9 posto više nego u istom razdoblju lani). “To govori da imamo vremena da poboljšamo konkurentsku poziciju, ali ‘crvena lampica’ se već upalila”, kaže Fabris. Prema njegovu mišljenju, država bi trebala više pomagati poduzećima u ispunjavanju međunarodnih standarda kvalitete te da se razmisli o područjima koja bi se mogla subvencionirati u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, a trebalo bi raditi na sprječavanju nelegalnog uvoza, dampinga i slično. Ubrzanje pristupanja u WTO i EU utjecalo bi na povećanje izvoza, kaže Fabris, a trebalo bi dodatno unaprijediti i makroekonomski ambijent što podrazumijeva aktivnosti na smanjenju rizika.