Nakon usvojene Prostorno-programske koncepcije i studije Koncept najbolje uporabe za odabrane lokacije, izrađena je i studija Procjena društveno-ekonomskih učinaka projekta Brijuni Rivijera, koju je jučer na zajedničkoj tematskoj sjednici Županijskog i Poglavarstva grada Pule prezentirao direktor Brijuni Rivijere d.o.o. Veljko Ostojić.

Pristup moru
“Dosad je izvršena valorizacija prostora obuhvaćenog projektom Brijuni Rivijera od Bala do Muzila na 1500 hektara površine, a narednog ponedjeljka zaključuje se prednatječaj za prve četiri lokacije, Pinetu, Hidrobazu, Sv. Katarinu i Mulimenti, na koji se javilo 27 izuzetno kvalitetnih svjetskih i domaćih potencijalnih investitora uz pravo građenja na 66 godina. Slijedi natječaj na koji će se pozvati ponuđači koji se ocijene sposobnima da podnesu obvezujuće ponude. Taj će postupak trajati oko šest mjeseci, a u tom će se razdoblju i raščistiti preostali imovinsko-pravni odnosi između Brijuni Rivijere i lokalne samouprave u čijem je vlasništvu manji dio zemljišta”, podsjetio je Ostojić. Kada je riječ o društvenoj korisnosti projekta, što je i bila osnovna novina s kojom je prvi put upoznata javnost, projekt bi na ime poreza na dohodak, prireza, poreza na potrošnju, poreza na dobit, boravišne pristojbe, poreza na tvrtku, komunalnog i vodnog doprinosa, komunalne naknade i i koncesijske naknade na marinu, ukupno u razdoblju poslovanja od 66 godina donio 1,5 miljardu eura i zaposlenost za 5316 ljudi. Po resortima za Muzil bi to bilo 626 milijuna eura i 1700 zaposlenih, za Katarinu-Mulimenti preko 107 milijuna i 450 zaposlenih, Hidrobazu 171 milijun i 640 zaposlenih i Pinetu 172 milijuna i 820 zaposlenih. “Pula, grad na moru, 150 godina nije imala pristup obali, bila je okovana nepristupačnim vojnim kompleksima koji se konačno vraćaju gradu i građanima. Turistički resorti neće biti zatvorene zone, već otvoreni prostori za sve građane, povezani kulturnim rekreativnim, sportskim, zabavnim sadržajima otvorenim i turistima i žiteljima grada, koji će živjeti tijekom cijele godine. Pula ovim projektom dobiva novu razvojnu šansu koju ne smijemo propustiti. Do sad smo proračun zatvarali prodajom gradskog zemljišta, a sad će to zemljište ostati naše i nositi dobit”, istaknuo je gradonačelnik Boris Miletić. Dodao je da se niti jedna odluka neće donositi bez Poglavarstva i znanja građana, te otklonio sumnje da će projekt protjerati Uljanik. Naime, prema svim dokumentima brodogradilište ostaje gdje je bilo 150 godina.

Prilika za građevinare
“Ovaj milenijski projekt prilika je za Pulu i Istru, koja će definitivno postati najekskluzivnijom destinacijom na Mediteranu. Preuzimamo veliku odgovornost, ali vjerujem da smo je sposobni nositi”, rekao je župan Ivan Jakovčić. Izrazio je zahvalnost direktoru BR-a Ostojiću na velikom trudu koji ulaže da se sve odvija u okviru propisa, vodeći pritom prije svega računa o održivom razvoju na ovom prostoru. Jakovčić je posebno istaknuo da Brijuni Rivijera postaje tržištem za sebe. Konkretno, ruralna Istra za kvalitetna vina, ulja, pršut, sir, tartufe, itd. neće morat tražiti kupce na dalekim tržištima, nego će sve sve to uglavnom apsorbirati turizam. Naveo je primjer pitke vode koje Pula ima viška, jer sustav je građen uz stanovništvo i za desetak tisuća vojnika koji su otišli iz grada. Dakako, ovo tržište trebat će u cjelini standardizirati i doseći vrhunsku kvalitetu kakvu će tražiti novi turizam visoke kvalitete, rekao je Jakovčić. Predsjednica Županijske gospodarske komore i članica Gradskog poglavarstva Jasna Jaklin-Majetić ustvrdila je kako će projekt imati multiplikativni učinak na cjelokupno istarsko gospodarstvo, a već u samom početku investicija osobito za građevinsku operativu, koja se priprema za uključivanje u gradnju resorta. Brojni sudionici u raspravi o društvenoj opravdanosti projekta Brijuni Rivijera dali su mu punu potporu, sa željom da se realizira u potpunoj transparentnosti, kako se ne bi u javnosti javljale dileme kakvih je bilo.