U situaciji kada, kako iznosi jedno istraživanje zagrebačke Agronomskog fakulteta, u Hrvatskoj pred najezdom građevnih lobija u prosjeku dnevno u stambeno-poslovnim zonama nestanu četiri hektara poljoprivrednog zemljišta, dragocjen je svaki novi hektar izdvojen i namijenjen za poljoprivrednu proizvodnju.Tako se u koordinaciji Hrvatskih šuma i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva provodi projekt temeljite inventure neobraslog šumskog zemljišta na kojemu se na određeno trajanje može zasnovati služnost. Odnosno, te se površine zainteresiranim pojedincima daju u koncesiju radi podizanja trajnih nasada – vinograda, maslinika ili voćnjaka.Upravo traje javni poziv, koji je oglasilo resorno ministarstvo, i tko se želi uključiti u nadmetanje za dobivanje određene parcele neobraslog šumskog zemljišta može još do 9. studenoga ove godine dostaviti zahtjev za osnivanje služnosti. U aktualnom pozivu zainteresiranim poljoprivrednicima na raspolaganje će biti stavljeno 2238 hektara takvoga zemljišta. Služnost u šumi ili na neobraslom šumskom zemljištu osniva se, tako je odredio zakonodavac, na razdoblje od 40 godina ako je namjena podizanje voćnjaka i vinograda, dok kada je riječ o sadnji novih maslinika koncesija traje 50 godina.Na neobraslom šumskom zemljištu naknada iznosi 80 kuna po svakom hektaru godišnje, a na šumskom zemljištu obraslom početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (šikare, šibljaci, makije, garizi) jedan hektar godišnje stoji 200 kuna.Ako financijska obveza pojedinog poljoprivrednika iznosi do 50.000 kuna, ovlaštenik taj iznos plaća jednokratno, i to prije sklapanja ugovora. Ako je obveza veća, poljoprivrednik 50.000 kuna plaća također jednokratno, a ostatak iznosa kroz najviše tri jednogodišnja obroka.

Zainteresirani poljoprivrednici koncesijski ugovor za određenu parcelu potpisuju izravno s Hrvatskim šumama. Prema riječima glasnogovornice Ivane Milić, Hrvatske šume su do sada potpisale ukupno 27 ugovora kojima su obuhvaćena 552 hektara neobraslih šumskih površina. Glasnogovornica Milić kaže da Hrvatske šume koriste podatak po kojemu ta tvrtka gospodari površinom neobraslog šumskog zemljišta površine oko 200.000 hektara. U tom su društvu stručne ekipe procijenile da bi se spomenuta služnost zemljišta, odnosno podizanje trajnih nasada, mogla zasnovati na otprilike jedan do dva posto hektara od ukupno evidentiranog zemljišta. S privremenom dodjelom tih prostora nije ugrožen potencijal šuma i nema straha da bi šume zbog dodjele koncesija za podizanje trajnih nasada mogle nestati, odbacuje Milić prozivke pojedinaca koji se protive spomenutom projektu. Iznosi da interesa za dobivanje koncesija ima mnogo. Postupak teče sporije od očekivanja, a glavni razlog tome je uvjet da na parcelama koje se daju poljoprivrednicima u koncesiju prethodno mora biti riješena problematika imovinsko pravne naravi. Zemljište koje se daje u koncesiju mora biti u isključivom vlasništvu Hrvatskih šuma, privatnih suvlasnika ne smije biti. Problem neriješenog vlasništva posebno je izražen u Dalmaciji, gdje je zapravo i najviše površina na kojima se može zasnovati služnost.