Kina je golemo tržište na koje žele ući sve svjetske kompanije, od malih tvrtki do multinacionalnih divova poput Volkswagena ili Googlea. Svaka kompanija se mora prilagoditi tržištu na koje dolazi, bilo ono hrvatsko ili kinesko. Tu vladaju drukčije zakonitosti nego u matičnoj zemlji, no u nekim slučajevima digne se javna hajka zbog postupaka tvrtki kojima je u prvom planu (sasvim normalno), profit. I dok nitko nije rekao ni riječ na izjave europskih i američkih proizvođača automobila da je poslovanje u Kini drugačije u odnosu na Zapad, pa su, primjerice, u Volkswagenu izjavili da je mito uobičajena stvar u Kini, na internetske kompanije nije se digla vika nego – urlik javnosti. Prvenstveno američke. Tako je trenutačno “in” prosvjedovanje protiv Microsofta, Yahooa i Googlea i njihovog udovoljavanja željama kineskih vlasti da neke podatke s globalne mreže učine nedostupnima. Drugim riječima, te kompanije pridružile su se kineskim vlastima u cenzuriranju sadržaja s interneta. Bio je to povod raznim skupinama za obranu ljudskih prava da oštro napadnu “praksu u službi komunističkog režima” i “kompanije koje su izdale ideje na koje su se dotad pozivale”. Cenzuriranje podataka s interneta otvara dva glavna pitanja, jedno političko, a drugo pragmatično: treba li to raditi, te služi li to ičemu? Kad si u Rimu, ponašaj se kao Rimljanin. To nije sporno. Od kompanije koja dolazi u moju zemlju očekujem da poštuje naše zakone i ne vrijeđa naš moral i običaje. S te strane su MS, Yahoo i Google u pravu: poštuju kineske zakone koji brane da se neki podaci objavljuju na internetu, a zakone se mora poštovati ako se želi tamo raditi.
Tehnologija i represija
No, i to pitanje ima potpitanje. Naime, jedno je zabraniti nepoćudne sadržaje (a svaka država za sebe određuje što je to nepoćudno), no sasvim je drugo aktivno sudjelovati i pomogati vlastima da pojedince strpaju u zatvor. Yahoo je tako iskoristio tehnologiju da bi vlasti došle do kineskog disidenta Li Zhija koji će u zatvoru provesti osam godina. Ista je kompanija praćenjem e-mail adrese došla i do novinara Shi Taoa (koji je slao poruke humanitarnim organizacijama), a on trenutačno služi desetgodišnju zatvorsku kaznu. Prema nekim američkim izvorima, u zatvoru je još 15 novinara koji su radove objavljivali na internetu. To znači da se kompanija Yahoo uz pasivno filtriranje sadržaja s interneta aktivno uključila u progon “protudržavnih elemenata” i time, zapravo, postala dio kineskog policijskog aparata. Prije senatskog saslušanja o tom problemu, iz kompanije su izdali priopćenje u kojem pozivaju američku administraciju da problem riješi međudržavnim razgovorima jer svaka kompanija pojedinačno ništa ne može napraviti. S druge strane stoje objašnjenja kineskih vlasti. Liu Zhengrong (čovjek do kojeg je teže doći nego do predsjednika Sjeverne Koreje), koji upravlja kontrolom interneta u Kini, brani politiku svoje vlade i tvrdi da je, u biti, ista kao u drugim zemljama. On citira navode sa web stranica The New York Timesa i The Washington posta u kojima stoji da redakcije zadržavaju pravo blokiranja ili brisanja sadržaja za koje urednici ocijene da su ilegalni, opasni ili jednostavno neukusni. “Osnovni ciljevi i metode našeg djelovanja su isti”, kaže Liu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu