Prije desetak dana na snagu je stupila Vladina uredba o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu države na temelju koje obrtnici koji godinama posluju u takvim nekretninama mogu u roku od šest mjeseci podnijeti zahtjev za njihovu kupnju. Još nema preciznih podataka o kojem je broju obrtnika riječ jer, kako pojašnjavaju u Hrvatskoj obrtničkoj komori, obrtnici će se sa svojim zahtjevima izravno javljati Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom. Institucija na čijem je čelu Grga Ivezić trebala bi izraditi popis poslovnih prostora koje će se prodavati.

Bez natječaja
U HOK-u procjenjuju da se Vladinom uredbom rješava status najmanje za 500 obrtnika koji posluju u prostorima u vlasništvu države, no mnogo je veći broj obrtnika koji posluju u prostoru koji nije u vlasništvu države, nego gradova. Konkretno, najveći broj obrtnika iz ove kategorije je na području grada Zagreba, u kojemu je više od 600 njih posluje u prostoru u gradskom vlasništvu. Međutim, uvjeti pod kojima oni mogu kupiti nekretninu znatno su nepovoljniji od onih koje je Vlada odredila za prodaju poslovnih prostora u državnom vlasništvu. Naime, Uredbom je utvrđeno da će obrtnici moći kupiti poslovne prostore u vlasništvu države bez natječaja, uz priznavanje ulaganja u prostor do 30 posto tržišne vrijednosti nekretnine za jednokratnu uplatu, odnosno 20 posto za obročnu otplatu, koja može biti maksimalno 20 godina. Ti su uvjeti, kako je ocijenio predsjednik HOK-a Mato Topić, zadovoljavajući za obrtnike. No kako se s donošenjem odredbe otezalo godinama, a zagrebački obrtnici inzistirali na rješavanju tog problema, gradske su vlasti ljetos konačno utvrdile uvjete pod kojima će se prodavati gradski poslovni prostori koji su godinama u zakupu obrtnika. Međutim, njima se obrtnike izjednačava s bilo kojim drugim takmacem. Gradska je skupština odlučila takve prostore dati na licitaciju, pod tržištnim uvjetima, a obrtnici-zakupci imali bi prednost samo pod uvjetom da sudjeluju na natječaju i prihvate najvišu ponuđenu cijenu, uz mogućnost umanjenja u visini do maksimalno 10 posto kupoprodajne cijene.

Ulagali u prostor
“To je neprihvatljivo za zagrebačke obrtnike, koji su dugogodišnji zakupci prostora, koji su godinama te prostore plaćali Gradu i ulagali u njih, u uglavnom je riječ o niskoakumulativnim, tradicijskim i umjetničkim obrtima”, ističe Topić, ocijenivši da bi odluka Grada vodila tajkunizaciji poslovnih prostora zagrebačkih obrtnika i gašenju višestoljene tradicije zagrebačkog obrta. Zbog toga on od Grada traži povlačenje lipanjske odluke o prodaji gradskih poslovnih prostora i usvajanje nove odluke koja bi bila usklađena s Vladinom odlukom. Tim više što, prema Komori dostupnim podacima, još nije startala prodaja poslovnih prostora, pa se još neće dogoditi da obrtnici kupuju nekretnine pod različitim uvjetima. Gradonačelnik Milan Bandić prošli je tjedan zagrebačkim obrtnicima usmeno obećao da će takav prijedlog Gradska skupština razmatrati na sjednici do konca studenoga, odnosno da će nepovoljnije uvjete za obrtnike uskladiti s onima koji su određeni za poslovne prostore u državnom vlasništvu. Topić apelira i na ostale gradove u kojima postoji takav problem, a riječ je o svim većim gradovima, da također urede prodaju poslovnih prostora u kojima su obrtnici u skladu s vladinom uredbom. Tim više što, po saznanjima Komore, velik broj poslovnih prostora iz te kategorije ima nečistu vlasničku situaciju, odnosno kao vlasnici su nerijetko upisani i gradovi i država, što će također zakomplicirati prodaju. Obrtnike, među ostalim, brine i kako će se utvrđivati tržišnu cijenu i procjenjivati ulaganja u poslovne prostore, koja će biti priznavana obrtnicima pri kupnji.

Obrtnici organiziraju predizborno sučeljavanje

O pitanju prodaje poslovnih prostora u državnom ili gradskom vlasništvu Hrvatska obrtnička komora tražit će i izjašnjavanje vodećih političkih stranaka. Naime, za desetak dana, 16. studenog, i obrtnici će u svojim prostorijama upriličiti predizbnorno sučeljavanje, a od političara, kako ističu u HOK-u, očekuju vrlo konkretne odgovore na konkretna pitanja i probleme koje muče obrtnike, od poreza do strukovnog obrazovanja. Tako i obrtnici, kojih je oko 105.000 u Hrvatskoj, žele testirati stranke uoči izbora koje mjesto imaju u njihovim programima.