Za ustavnopravne stručnjake dileme nema, situacija je potpuno čista, a Ustav nije nimalo nejasan – predsjednik države mandat za sastavljanje Vlade treba dati onome tko mu donese uvjerenje da kontrolira većinu u parlamentu bez obzira na to je li na izborima bio relativan pobjednik ili je niže rangiran. I predsjednik Stjepan Mesić poručio je kako će mandat povjeriti onome tko mu dokaže da ima parlamentarnu većinu. Profesor ustavnog prava na osječkom Pravnom fakultetu dr. Zvonimir Lauc ističe kako prema Ustavu nije unaprijed određeno da predsjednik mora mandat dati onome tko osvoji relativnu većinu. Može se dogoditi da relativni pobjednik ne može dokazati da u parlamentu osigurava i apsolutnu većinu, pa bi od predsjednika bilo neozbiljno dati mandat toj osobi, pojašnjava Lauc. Jasno, postoji određena politička kultura da se prvi pokušaj sastavljanja Vlade povjeri relativnom pobjedniku s obzirom na vjerojatnost da će lakše sastaviti Vladu, ali to je samo mogućnost, a ne i unaprijed definirana obveza, ističe.

Mandati jednako vrijede
Naravno, dokazi o prikupljenoj većini trebaju biti u obliku detaljnog, razrađenog, širokog i konkretnog koalicijskog ugovora kao što se to radi u inozemstvu, napominje, dodajući kako na temelju takvog ugovora onda predsjednika treba i uvjeriti da će se moći oformiti Vlada. Lauc pobija i zahtjev HSS-ova prvaka Josipa Friščića koji od predsjednika traži da mandat za sastavljanje iduće Vlade povjeri stranci koja osvoji većinu u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, bez mandata iz dijaspore, jer neprihvatljivim smatra da glasači koji žive u BiH odrede vlast u Hrvatskoj. Nema govora o tome jer prema našim ustavnim rješenjima svi mandati jednako vrijede i u domaćim izbornim jedinicama i manjinskoj i za dijasporu, a zastupnik, kada je izabran, postaje predstavnik svih građana RH, a ne predstavnik stranke ili izborne jedinice, pojašnjava Lauc. Ne slaže se ni sa šeficom HNS-a Vesnom Pusić koja tvrdi da ćemo zapasti u institucionalnu krizu prevagnu li na izborima glasovi dijaspore, nego tu izjavu smatra političkom ocjenom. Ustav se ne može ignorirati i mijenjati u dnevnopolitičke svrhe, ali se može poput SDP-ova čelnika Zorana Milanovića odlučiti da se na izborima ne ističe lista za dijasporu, i to može biti politički gaf, ali Ustav je jasan i mandati iz iseljeništva su istovrijedni domovinskima, kaže. Pobjeda na izborima zahvaljujući glasovima dijaspore ustavnopravno se ni na koji način ne može osporavati, situacija je čista, a hoće li se politički osporavati, to je sasvim druga stvar, zaključuje Lauc.

Politički bonton
Mandat ide onome tko može osigurati većinu u Saboru, a ne nužno čelniku stranke koja je dobila najveći broj zastupničkih mjesta, Ustav je jasan i namjerno je to tako formulirano da bi predsjednik imao mogućnost posredovati u sklapanju vladajućih koalicija, stav je i dr. Branka Smerdela s Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, iznesen prošli tjedan u Jutarnjem listu. SDP-ovac Mato Arlović, jedan od koautora važećeg Ustava, tvrdi da je Ustav kristalno jasan jer u njemu stoji da mandatar postaje onaj tko ima potporu većine mandata u parlamentu, a ne onaj tko osvoji tek relativnu većinu na izborima. Ako nitko nema apsolutnu većinu u Saboru, onda predsjednik mandat može dati onome tko ima najviše glasova da pokuša skupiti parlamentarnu većinu, a ako je ne skupi, onda i ne može ići po povjerenje pred Sabor, pojašnjava Arlović. Arlovićev predsjednik Milanović je izjavio kako Mesić mandat treba dati onome tko ima većinu iako bi politički bonton nalagao da mandat dobije najjača lista, na što Arlović kaže kako su takve njegove izjave uobičajene – “ne zanima ga previše Ustav iako je pravnik”. I HDZ-ovci su ustrajni na stavu kako prvi pokušaj sastavljanja Vlade ide izbornom pobjedniku. Arlović vjeruje u Mesićevu državničku odgovornost i ne vjeruje da bi predsjednik na tako “banalnoj” stvari kao što je mandatar kršio Ustav. Friščićevu ideju o mandatu za sastavljanje Vlade samo na temelju glasova iz Hrvatske Arlović je popratio komentarom: “Što se babi htilo, to se babi snilo”, jer je, ističe, svih 12 izbornih jedinica u Hrvatskoj legalno i legitimno, a svi zastupnici u njima izabrani imaju legalitet mandata. “Mi zastupamo državu vladavine prava, a ne političkog oportuniteta”, naglašava Arlović, a Friščića pita zašto njegova stranka kada je SDP predlagao ukidanje 11. jedinice taj prijedlog nije podržala.