Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

SSSH traži specijalizirane radne sudove i brže presude

Autor: Suzana Varošanec
30. listopad 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Prosječan radni spor traje tri do pet godina, a SSSH ih u Hrvatskoj vodi 22.000

Pravni zastupnici SSSH-a vode 16.000 radnih sporova na Općinskom sudu u Zagrebu, a mnogi od tih postupaka koji se po radnom zakonodavstvu moraju hitno rješiti, znaju trajati i duže od proječnih tri do pet godina, tj. traju po deset ili čak petnaest godina. Dugotrajno čekanje na presudu koja je u konačnici u 95 posto slučajeva u korist radnika, negativno se odražava na radno-socijalni status građana.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ljudska prava
Tako je u temu Okruglog stola “Dugotrajnost sudskih postupaka i kršenju ljudskih prava u RH – uzroci, posljednice i rješenja”, koji je jučer vođen u Zagrebu u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, uvela njegova predsjenica Ana Knežević. SSSH-a uočei izborne kampanje šalje političku poruku kojom traži partnera za uvođenje posebnih odjela za radne sporove na redovnim sudoovima i za specijalizirane radne sudove za radne sporove i socijalne sporove po uzoru na Sloveniju, a u skladu s preporukom Vijeća Europe. U raspravi su ukrstili koplja ministrica pravosuđa Ana Lovrin i bivša kolegica iz kolacijske vlasti Ingrid Antičević Marinović. Dok je Lovrin navela rezultate Vlade na planu smanjivanja neriješenih predmeta (ostvaren je pomak s 1,6 milijuna zostatka na milijun), Antičević-Marinović je ustvrdila da treba hitno uvesti radne sudove kao političku poruku da država štiti slabije. “Problemi pravosuđa su strukturni, a to se vidi i iz brojke da godišnji priliv novih predmeta, u državi koja nema pet milijuna stanovnika, iznosi 2,6 milijuna godišnje. Nekad je priliv iznosio 1,6 milijuna godišnje što svjedoči da reforma pravosuđa ne ostvaruje pomak te da se masovno ne poštuju ljudska prava”, kazala je Antičević-Marinović. Prema riječima koordinatorice pravne službe SSSH-a Sunčice Benović, njihovi pravni zastupnici pružaju besplatnu pravnu zaštitu članovima sindikata u rješavanju radnih sporova te ih zastupaju pred nadležni sudovima. Sindikalna statistika SSSH-a za cijelo područje Hrvatske pokazuje da vode 22.000 radnih sporova, no ističe kao problem što još uvijek nemaju podatak koliko je radnih sporova u RH. “Naša statistika pokazuje da se 70 posto radnih sporova vodi zbog neisplate plaće, razlike u plaći, otpremina, jubilarnih nagrada i ostalih materijalnih potraživanja radnika dok se 30 posto sporova vodi zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu.

Pravni zastupnici SSSH-a vode 16.000 radnih sporova na Općinskom sudu u Zagrebu, a mnogi od tih postupaka koji se po radnom zakonodavstvu moraju hitno rješiti, znaju trajati i duže od proječnih tri do pet godina, tj. traju po deset ili čak petnaest godina. Dugotrajno čekanje na presudu koja je u konačnici u 95 posto slučajeva u korist radnika, negativno se odražava na radno-socijalni status građana.

Ljudska prava
Tako je u temu Okruglog stola “Dugotrajnost sudskih postupaka i kršenju ljudskih prava u RH – uzroci, posljednice i rješenja”, koji je jučer vođen u Zagrebu u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, uvela njegova predsjenica Ana Knežević. SSSH-a uočei izborne kampanje šalje političku poruku kojom traži partnera za uvođenje posebnih odjela za radne sporove na redovnim sudoovima i za specijalizirane radne sudove za radne sporove i socijalne sporove po uzoru na Sloveniju, a u skladu s preporukom Vijeća Europe. U raspravi su ukrstili koplja ministrica pravosuđa Ana Lovrin i bivša kolegica iz kolacijske vlasti Ingrid Antičević Marinović. Dok je Lovrin navela rezultate Vlade na planu smanjivanja neriješenih predmeta (ostvaren je pomak s 1,6 milijuna zostatka na milijun), Antičević-Marinović je ustvrdila da treba hitno uvesti radne sudove kao političku poruku da država štiti slabije. “Problemi pravosuđa su strukturni, a to se vidi i iz brojke da godišnji priliv novih predmeta, u državi koja nema pet milijuna stanovnika, iznosi 2,6 milijuna godišnje. Nekad je priliv iznosio 1,6 milijuna godišnje što svjedoči da reforma pravosuđa ne ostvaruje pomak te da se masovno ne poštuju ljudska prava”, kazala je Antičević-Marinović. Prema riječima koordinatorice pravne službe SSSH-a Sunčice Benović, njihovi pravni zastupnici pružaju besplatnu pravnu zaštitu članovima sindikata u rješavanju radnih sporova te ih zastupaju pred nadležni sudovima. Sindikalna statistika SSSH-a za cijelo područje Hrvatske pokazuje da vode 22.000 radnih sporova, no ističe kao problem što još uvijek nemaju podatak koliko je radnih sporova u RH. “Naša statistika pokazuje da se 70 posto radnih sporova vodi zbog neisplate plaće, razlike u plaći, otpremina, jubilarnih nagrada i ostalih materijalnih potraživanja radnika dok se 30 posto sporova vodi zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu.

No, iako se čak 95 posto sporova koje vode pravni zastupnici Saveza presuđuje u korist radnika, od toga je 30 posto nemoguće izvršiti zbog insolventnosti poslodavaca. Pritom bilježimo smanjenje radnih sporova od 30 posto u 2006. u odnosu na 2005. što je posljedica stanja na tržištu rada. Ljudi se boje pokretati spor protiv poslodavaca s kojima zaključuju ugovore o radu na određeno vrijeme”, kazala je Benović. U svrhu pronalaženja rješenja iz situacije koja je dugoročno neodržiova tako je jučer najbrojnija sindikalna središnjica formulirala konkretne prijedloge. SSSH-a je zatražio da se zakonskim izmjenama omogući osnivanje posebnih odjela za radne sporove na redovnim sudovima koji bi rješavali samo radne sporove. Smatraju da bi se tako postigla veća stručnost i specijaliziranost sudaca za rješavanje radnih sporova što bi, kažu, utjecalo i na veću djelotvornost suđenja. U odnosu na sastav suda za suđenje u prvom stupnju u svim radnim sporovima zbog nezakonitog otkazivanja ugovora zalažu se da se suđenje povjeri novom tripartitnom sudskom vijeću. Vijeće bi činili jedan sudac i dva suca porotnika, jedan od strane poslodavca i jedan od strane sindikata imenovanih sa liste.

Dvije faze
“Dugotrajne sudske postupke koji su endemična bolest hrvatskog pravosuđa moguće je riješiti u dvije faze u sklopu reforme pravosuđa. Prva bi faza bila usmjerena na rješavanje zaostataka na sudovima uz poštivanje instruktivnih rokova od pola godine u prvom stupnju i mjesec dana u žalbenom postupku, a u drugoj fazi reforme oformili bi se, kao primjerice u Sloveniji, posebni radni sudovi. Uz predmete iz radnog odnosa oni bi rješavali i predmete iz sustava socijalnog osiguranja, a koje danas rješava Upravni sud”, objasnila je Knežević. Predsjednik više puta prozvanog Općinskog građanskog sud u Zagrebu Ivica Pezo najavio je osnivanje posebnog odjela za radne sporove. Prema Pezi, koncem rujna, kad je preuzeo funkciju, sud je imao ukupno neriješenih 10.714 radnih sporova, od toga su 2.300 spora stariji od pet godina.

Autor: Suzana Varošanec
30. listopad 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close