Samo dva tjedna nakon ratificiranja sporazuma o pristupanju Cefti Srbija i Bosna i Hercegovina povukle su sporne zakonske uredbe kojima se taj sporazum izravno kršio. Srbija je otvorila vrata slobodnom uvozu nafte i promijenila Zakon o duhanu, a BiH povukla odluku o carinama na uvoz mesa, mlijeka i njihovih prerađevina porijeklom iz Hrvatske i Srbije. Srbija je odustala od pooštrenih uvjeta uvoza nafte donesenih još za mandata premijera Zorana Đinđića i omogućila poduzetnicima u naftnom sektoru uvoz bez ograničenja. No i ta liberalizacija ograničenog je opsega. Naime, Naftna industrija Srbije (NIS) još osigurava 75 posto energetskih potreba naftnog tržišta, dok privatnici osiguravaju ostalih 25 posto. Također, uvezeni derivati i dalje se moraju prerađivati u rafinerijama u Novom Sadu i Pančevu, što i dalje ljuti europske tvrtke na srbijanskom tržištu, Lukoil, OMV i Mol. Osim toga, izmjenama Zakona o duhanu izjednačena je trošarina na domaće i uvozne cigarete, ali je svejedno kao zaštita domaće proizvodnje cigareta uvedena carina od 57 posto na cigarete iz uvoza. U Srbiji je još na snazi zaštitna mjera zabrane izvoza žita. S druge strane, Bosna i Hercegovina pravdala se da sporni Zakon o primjeni Cefte kojim su se uvodile carine od 40 posto na uvoz mesa, mlijeka i njihovih prerađevina nije još bila stupila na snagu. Zakon je predložila skupštinska komisija za vanjsku trgovinu i carine, čiji je potpredsjednik Jerko Ivanković-Lijanović. On je objašnjavao da se tim zakonom nije kršila, nego upravo provodila Cefta. Srbija je ratificirala Ceftu, ali još nije zadovoljna tretmanom pri ulaganju kapitala u druge zemlje, naročito u Hrvatsku i Sloveniju.

Mlađan Dinkić, srbijanski ministar ekonomije i regionalnog razvoja, u nekoliko je navrata upozorio na neravnopravan položaj srbijanskog kapitala naglasivši kako srbijanski kapital u Hrvatsku i Sloveniju uglavnom ulazi “na mala vrata”, putem stranih investicijskih fondova iza kojih stoje srbijanski tajkuni. Srbija godišnje u zemlje Cefte izveze roba i usluga u vrijednosti tri milijarde dolara, što je trećina njezina ukupnog izvoza. Pritom ostvaruje suficit u robnoj razmjeni, osim s Hrvatskom i Moldavijom. Prema riječima nekih srbijanskih analitičara, Srbija u razmjeni sa zemljama Cefte najbolje prolazi s industrijskim proizvodima jer je izvoz poljoprivrednih proizvoda ograničen kvotama. Njezino gospodarstvo već ima koristi od ulaska Rumunjske i Bugarske u Europsku uniju jer sada u razmjeni s tim zemljama vrijedi isti režim kao i s drugim zemljama EU. Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da Srbija inače od Cefte ne treba previše očekivati jer zemlje koje su njezine članice najviše 30 posto roba izvoze u regiji, dok su većim dijelom okrenute tržištu EU. Ekonomski stručnjaci tvrde kako će smanjivanje trgovinskih barijera, olakšavanje carinskih postupaka, poboljšanje prometa na granicama i lukama, standardizacija procesa i proizvoda, modernizacija infrastrukture i ostale mjere koje predviđa multilateralni sporazum pozitivno djelovati na napredak pojedinih zemalja i cijele regije. “Međutim, to ni izbliza neće biti dovoljno da se ekonomski razvoj dinamizira u zadovoljavajućoj mjeri i omogući brzo priključivanje Europi”, upozorio je dr. Žarko Primorac. “Drugim riječima, samo ukidanje trgovinskih barijera neće bitno promijeniti odnos regije i Europe.”