EN DE

Publico prkosi budućnosti

Autor: Stanko Borić
26. listopad 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Publico je novi španjolski dnevni list koji prkosi novim tehnologijama i besplatnim novinama. Po konceptu, izgledu i odabiru tema podsjeća na hrvatska 24 sata

Iako se na prvi pogled čini kako je pokretanje novina u jednoj zreloj i razvijenoj ekonomiji prilično rizičan, pa čak i budalast potez, s obzirom na sve veći pad prodaje i tiraža tiskovina koje gube bitku s internetom, jedna medijska grupa u Španjolskoj odlučila se upravo na to. Od prošloga se mjeseca u toj zemlji prodaje dnevnik Publico čiji su vlasnici i urednici uvjereni kako će pronaći tržišnu nišu za sebe i uspješno prkositi novim tehnologijama te sve popularnijim besplatnim tsikovinama. Publico ima koncept vrlo sličan hrvatskoj dnevnoj novini 24 sata – potpuno je u boji, košta svega pola eura (što je upola manja cijena od ostalih dnevnih novina u toj zemlji) i usmjeren je prvenstevno na mlađu publiku. Sebe vide kao dašak svježega zraka na tržištu prepunome “teških” novina stranački obojenih u kojima srednjovječni intelektualci pišu za srednjovječne intelektualce, kažu u Publicu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Za mlade
Glavni urednik novina Ignacio Escolar kaže kako se nadaju da će privući čitatelje u dobi između 25 i 45 godina. “Španjolsko novinsko tržište ustvari je bilo nesupješno tijekom prošloga stoljeća. Nakon uspostave demokracije koja je uslijedila nakon smrti Franisca Franca 1975. godine, sve uspostavljene novine bile su visoko politizirane”, kazao je 31-godišnji Escobar. Inače je većina od 120 zaposlenih novinara i urednika u 30-im godinama života. Publico se trenutno tiska u 250 tisuća primjeraka dnevno od dana kada je izašao prvi broj (26. rujna), u njima nema editorijala, ne prate se u Španjolskoj iznimno popularne borbe s bikovima, nema osmrtnica i nema oglasa za prostituciju, što su sve inače obilježja španjolskih tiskovina. Novina izlazi na 64 stranice što je dosta manje nego broj strana koji ima konkurencija koja uglavnom ima oko 90 stranica. S obzirom na početni uspjeh Publica i tiražu, čini se kako su u tim novinama bili u pravu kada su vjerovali da na tržištu postoji mjesto za njih te da španjolsko novinsko tržište još nije zahvatilo nazadovanje koje je pogodilo mnoga europska tržište te tržište u Sjedinjenim Američkim Državama. Prodaja novina u Španjolskoj opada mnogo sporije nego u bilo gdje u Europi, gdje su novine snažno pogođene ekspanzijom intereneta i mobilnih komunikacija, te konkurencijom u obliku besplatnih novina. Profesor komunikoloških znanosti na sveučilištu u Amsterdamu, Klaus Schönbach kaže kako je vrlo neobično da nove tiskovina uspiju opstati na ekonomski već zrelim tržištima, ali da pojedinačnih slučajeva ipak ima, te navodi primjer 20cent-a, tabloida u Njemačkoj koji je 2004. godine pokrenula izdavačka grupa Georg von Holtzbrinck. Jedan od primjera uspješnog novog izdanja postoji upravo na španjolskom tržištu gdje je konzervativna novina La Razon pokrenuta 1990. godine uspješno opstala i ima dnevnu nakladu od 200 tisuća primjeraka. Inače je Španjolska, čija ekonomija bilježi desetljeće dug boom te koja ima jednu od najbrže rastućih imigrantskih populacija u Europi, jedna od rijetkih europskih zemalja gdje je prodaja novina u periodu od 1996. do 2005. godine rasla, a ne padala. Prema podacima španjolskog Udruženja novinskih izdavača, u posljednje dvije godine i tamo je ipak započeo pad prodaje novina, no za sada on iznosi svega dva posto. Jedan od razloga tome je što je korištenje broadband interneta, iako se sve više ubrzava, još uvijek na relativno niskim razinama. Tako je u Španjolskoj internet dostupan u oko 15 posto domaćinstava, dok je u primjerice Danskoj ili Nizozemskoj koje su na vrhu statističkih pokazatelja o korištenju interneta, ta brojka dvostruko veća. Besplatne novine koje su na drugim tržištima “preotele” publiku, u Španjolskoj nisu imale isti efekt već su one koji do tada nisu čitali novine, pretvorili u čitaoce, ispunjavajući tako tržišnu nišu koja je bila prazna zbog nedostatka tabloida. Španjolska inače ima jednu od najmanjih čitalačkih populacija u Europi.

Iako se na prvi pogled čini kako je pokretanje novina u jednoj zreloj i razvijenoj ekonomiji prilično rizičan, pa čak i budalast potez, s obzirom na sve veći pad prodaje i tiraža tiskovina koje gube bitku s internetom, jedna medijska grupa u Španjolskoj odlučila se upravo na to. Od prošloga se mjeseca u toj zemlji prodaje dnevnik Publico čiji su vlasnici i urednici uvjereni kako će pronaći tržišnu nišu za sebe i uspješno prkositi novim tehnologijama te sve popularnijim besplatnim tsikovinama. Publico ima koncept vrlo sličan hrvatskoj dnevnoj novini 24 sata – potpuno je u boji, košta svega pola eura (što je upola manja cijena od ostalih dnevnih novina u toj zemlji) i usmjeren je prvenstevno na mlađu publiku. Sebe vide kao dašak svježega zraka na tržištu prepunome “teških” novina stranački obojenih u kojima srednjovječni intelektualci pišu za srednjovječne intelektualce, kažu u Publicu.

Za mlade
Glavni urednik novina Ignacio Escolar kaže kako se nadaju da će privući čitatelje u dobi između 25 i 45 godina. “Španjolsko novinsko tržište ustvari je bilo nesupješno tijekom prošloga stoljeća. Nakon uspostave demokracije koja je uslijedila nakon smrti Franisca Franca 1975. godine, sve uspostavljene novine bile su visoko politizirane”, kazao je 31-godišnji Escobar. Inače je većina od 120 zaposlenih novinara i urednika u 30-im godinama života. Publico se trenutno tiska u 250 tisuća primjeraka dnevno od dana kada je izašao prvi broj (26. rujna), u njima nema editorijala, ne prate se u Španjolskoj iznimno popularne borbe s bikovima, nema osmrtnica i nema oglasa za prostituciju, što su sve inače obilježja španjolskih tiskovina. Novina izlazi na 64 stranice što je dosta manje nego broj strana koji ima konkurencija koja uglavnom ima oko 90 stranica. S obzirom na početni uspjeh Publica i tiražu, čini se kako su u tim novinama bili u pravu kada su vjerovali da na tržištu postoji mjesto za njih te da španjolsko novinsko tržište još nije zahvatilo nazadovanje koje je pogodilo mnoga europska tržište te tržište u Sjedinjenim Američkim Državama. Prodaja novina u Španjolskoj opada mnogo sporije nego u bilo gdje u Europi, gdje su novine snažno pogođene ekspanzijom intereneta i mobilnih komunikacija, te konkurencijom u obliku besplatnih novina. Profesor komunikoloških znanosti na sveučilištu u Amsterdamu, Klaus Schönbach kaže kako je vrlo neobično da nove tiskovina uspiju opstati na ekonomski već zrelim tržištima, ali da pojedinačnih slučajeva ipak ima, te navodi primjer 20cent-a, tabloida u Njemačkoj koji je 2004. godine pokrenula izdavačka grupa Georg von Holtzbrinck. Jedan od primjera uspješnog novog izdanja postoji upravo na španjolskom tržištu gdje je konzervativna novina La Razon pokrenuta 1990. godine uspješno opstala i ima dnevnu nakladu od 200 tisuća primjeraka. Inače je Španjolska, čija ekonomija bilježi desetljeće dug boom te koja ima jednu od najbrže rastućih imigrantskih populacija u Europi, jedna od rijetkih europskih zemalja gdje je prodaja novina u periodu od 1996. do 2005. godine rasla, a ne padala. Prema podacima španjolskog Udruženja novinskih izdavača, u posljednje dvije godine i tamo je ipak započeo pad prodaje novina, no za sada on iznosi svega dva posto. Jedan od razloga tome je što je korištenje broadband interneta, iako se sve više ubrzava, još uvijek na relativno niskim razinama. Tako je u Španjolskoj internet dostupan u oko 15 posto domaćinstava, dok je u primjerice Danskoj ili Nizozemskoj koje su na vrhu statističkih pokazatelja o korištenju interneta, ta brojka dvostruko veća. Besplatne novine koje su na drugim tržištima “preotele” publiku, u Španjolskoj nisu imale isti efekt već su one koji do tada nisu čitali novine, pretvorili u čitaoce, ispunjavajući tako tržišnu nišu koja je bila prazna zbog nedostatka tabloida. Španjolska inače ima jednu od najmanjih čitalačkih populacija u Europi.

Besplatne novine
Prema podacima Svjetskog novinarskog udruženja u Španjolskoj se dnevno proda oko četiri milijuna primjeraka novina, a zemlja ima oko 40 milijuna stanovnika. Francuska primjerice ima 60 milijuna stanovnika (za 50 posto više nego Španjolska), ali u toj zemlji proda se gotovo duplo više novina u jednome danu. Urednici i vlasnici Publica nadaju se kako će privući publiku koja čita besplatne novine. “Besplatne novine potaknule su ljude da čitaju svaki dan i vejrujemo kako su oni potencijalni kupci”, kazao je Jaume Roures, izvršni direktor tvrtke Mediapro, izdavača Publica. Roures kaže kako očekuje da će Publico početi vraćati uloženi novac kroz pet godina, ali ne navodi koliko je do sada investirano. P?blico isto tako djelomice cilja i na publiku El Paisa, najbolje prodavanih “liberalnih” dnevnih novina u Španjolskoj, što će samo još više potaknuti rivalstvo između Mediaproa i kompanije Grupo Prisa, najveće medijske kompanije u toj zemlji i vlasnika El Paisa. Naime, te dvije kompanije u lošim su odnosima zbog prava na emitiranje utakmica španjolske nogometna lige i jedana drugu optužuju da imaju poseban tretman od svojih saveznika u trenutno vladajućoj Socijalističkoj stranci.

Autor: Stanko Borić
26. listopad 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close