Ni listopadsko predizborno istraživanje agencije Puls nije smanjilo neizvjesnost na vrhu ljestvice stranačkih preferencija. HDZ i SDP u završnicu kampanje ulaze s jednakim šansama za relativnu izbornu pobjedu jer su u Pulsovu terenskom istraživanju na nacionalnoj razini dobili svaki po 30,3 posto glasova anketiranih birača. SDP je i u listopadskom istraživanju po izbornim jedinicima prošao bolje od HDZ-a jer mu se u šest jedinica prognozira relativna izborna pobjeda, a HDZ bi trebao pobijediti u preostale četiri jedinice. Kao i mjesec dana prije SDP bi, sudeći po anketnim rezultatima po izbornim jedinicima, osvojio pet zastupničkih mandata više od HDZ-a – SDP 58, a HDZ 53 (u rujnu SDP 57, a HDZ 52).

Blizu praga
Za razliku od vrha ljestvice stranačkih preferencija gdje su pomaci minimalni, Pulsovi su istraživači registrirali ponešto znatnije promjene u donjem dijelu ljestvice u kojemu se za zastupničke mandate bore koalicija HSS-HSLS-PGS, HNS, HSU i HSP, te u pojedinim izbornim jedinicama IDS i HDSSB, ali i DC koji se u prvoj zagrebačkoj jedinici sa 4,8 posto glasova anketiranih približio prelasku izbornog praga. U donjem stranačkom domu u odnosu na rujanske rezultate istraživanja jedino je HNS ponešto povećao svoj prosječni rezultat na nacionalnoj razini (sa 5 na 5,3 posto), dok su koalicija HSS-HSLS-PGS (sa 7,2 na 5,5%) i HSU (sa 6,4 na 5,3%) ponešto glasova izgubili, a HSP (sa 7,3 na 4,6%) znatnije izgubio biračku podršku nakon Tadićeva i Rožićeva napuštanja stranke i Đapićeva gubitka vlasti u Osijeku, što je okončano žestokim okršajem s Glavaševim HDSSB-om, ali i otvaranjem predizbornog sukoba s HDZ-om. HSP-u su sukobi s bliskim strankama zasad samo naštetili jer dijelu njegovih simpatizera očito se ne sviđa svađa s potencijalnim koalicijskim partnerima, pa su se izgleda u većini odlučili makar na privremenu izbornu apstinenciju, a dio ih se okrenuo drugim strankama. Promjene u anketnim rezultatima koalicije HSS-HSLS-PGS, HNS-a, HSU-a i HSP-a još su uočljivije kad se njihovi rezultati po izbornim jedinicama preračunaju u zastupničke mandate. Pritom je HNS u odnosu na rujan gotovo udvostručio broj svojih mandata jer ih u listopadskom istraživanju osvaja sedam, a u rujnu je osvajao četiri mandata. HSP je najveći gubitnik jer je sa deset pao na pet zastupničkih mandata. Koalicija HSS-HSLS-PGS unatoč padu zadržala je potencijalnih sedam mandata, kao i IDS svoja tri istarska mandata. HSU je sa sedam pao na šest mandata, a HDSSB za razliku od rujna kada je ostao bez mandata sada dobiva jedan mandat u četvrtoj jedinici.

Pravaši za SDP
Kako se sve u svemu odnos snaga među strankama u izbornim anketama uglavnom minimalno mijenja, pogotovo između HDZ-a i SDP-a, sve su zanimljiviji neki drugi rezultati predizbornih istraživanja, pa i listopadskog Pulsova istraživanja. Primjerice, većina anketiranih (42,5 posto) preferira postizbornu koaliciju koju bi predvodio SDP, dok se za koaliciju predvođenu HDZ-om izjašnjava 34,6 posto, a 14,1 posto anketiranih kaže kako im je svejedno hoće li HDZ-ova ili SDP-ova koalicija sastavljati buduću vladu. Pritom su, jasno, HDZ-ovi i SDP-ovi birači u golemoj većini (više od 90 posto) za koalicijsku vladu koju bi predvodile stranke koje oni preferiraju. Bitno drukčija je situacija među biračima drugih stranaka koje pretendiraju na parlamentarni status. Dvije trećine HNS-ovih birača (67,9%) zagovaraju koaliciju predvođenu SDP-om, samo ih je 9,8 posto koji bi koaliciju na čelu s HDZ-om, 17,4 posto bira odgovor – svejedno mi je, a 4,9 posto ne zna kojoj bi se koaliciji priklonili. I birači koalicije HSS-HSLS-PGS u većini su za SDP-ovu koaliciju (53 posto), svega ih je 15,6 posto koji su za HDZ-ovu koaliciju, 15,2 posto smatra da je svejedno hoće li HDZ ili SDP predvoditi buduću vladajuću koaliciju, a 13,1 posto ne zna koju bi koaliciju odabrali. Jedino se HSP-ovi birači u većini odlučuju za koaliciju koju bi predvodio HDZ (37 posto), ali ih je prilično (29 posto) koju zagovaraju SDP-ovu koaliciju, dok ih 20,8 posto smatra da je svejedno hoće li HDZ ili SDP predvoditi buduću koalicijsku vladu, a 13,1 posto ne zna za koju bi se varijantu odlučili. I odgovori anketiranih na pitanje podržavaju li rad Sanaderove vlade sugeriraju da su birači većine stranaka skloniji promjeni vlasti. Osim HDZ-ovih birača koji u većini (80 posto) podržavaju rad Sanaderove vlade, većina birača svih drugih stranaka ne podržava njezin rad. Među SDP-ovim biračima njih 77 posto ne podržava rad Sanaderove vlade. Najviše nezadovoljnih radom Sanaderove vlade poslije SDP-ovih birača ima među biračima koalicije HSS-HSLS-PGS (71 posto), potom među biračima HNS-a (63%), te među HSP-ovim (58%) i HSU-ovim biračima (52 posto).