Hildegard Gasek, nova direktorica ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) najavila je za 2008. godinu veća ulaganja kapitala te banke u Srbiji. Takvo opredjeljenje proizilazi na temelju ocjene o ubrzanom razvoju srbijanske ekonomije koja je u posljednje tri godine bilježila prosječni rast BDP od blizu sedam posto. ERBD je do sada sudjelovala u financiranju izgradnje 73 objekata u što je uložila 1,3 milijarde eura od kojih u 2007 godini 329 milijuna eura.

Politička nestabilnost
Prema kazivanju Hildegard Gasek EBRD će do konca godine potpisati još dva ugovora ukupne vrijednosti 215 milijuna eura. Visina ulaganja EBRD ovisi o kvaliteti i intenzitetu privatizacije, koja, kada je riječ o društvenom kapitalu, treba biti završena do konca 2008. godine, te razvoja infrastructure i jačanja financijskog sektora. Sve to je bitno za privlačenje inozemnih ulagača, koji su u 2007. godini uložili dvije milijarde dolara, što je dvostruko manje u odnosu na prethodnu godinu. Razlog tomu je izvjesna politička nestabilnost, što se odnosi na kulminaciju rješavanja statusa Kosova, zbog čega inozemni ulagači ne znaju u kom pravcu će se okrenuti vladajuća struktura ukoliko rješavanje tog pitanja bude nepovoljno po Srbiju. ERBD je dosad najviše ulagala u infrastrukturne objekte i bankarstvo, te sektoru energije. Zahvaljujući ulaganjima u kapacitete za proizvodnju struje Srbija je uspijevala izbjeći zimske redukcije, što je bila stalna praksa u vrijeme vladavine Miloševićeva režima. EBRD će, prema najavi direktorice njezina ureda, otvoriti posebnu kreditnu liniju za ulaganje u daljnje unapređenje energetskog sektora, s kojim Srbija kani postati liderom u regiji. Vrijednost njezine elektroprivrede procjenjena je na 20 milijardi dolara, ali zbog manjka vlastita kapitala prinuđena je razvoj temeljiti na uzimanje inozemnih kredita i ulaganja kompanija s kojima kani sklopiti strateško partnerstvo. Prema strategiji razvoja energetskog sektora planirano je da se do 215. godine u njegov razvoj uloži oko devet milijardi dolara, pri čemu će EBRD biti jedan od značajnijih ulagača u obnovljive izvore energije, kako bi Srbija u toj oblasti uhvatila korak sa svjetskim trendom. Posebnu pozornost EBRD pokazuje prema jačanju financijskog sektora. ERBD je postala suvlasnikom najveće domaće banke – Komercijalne banke u kojoj ima 25 posto vlasništva, što ga je platila 70 milijuna eura. S ulaganjem 40 milijuna eura u Čačansku banku stekla je pravo vlasništva od 25 posto. Hildegard Gasek najavila je sudjelovanje EBRD u što veći razvoj bankarskog sektora preko dioničarskog kapitala i kreditnih linija. Od infrastrukturnih objekata među najveća spada ulaganje u izgradnju mosta preko Dunava kod Beške, koji se nalazi u sastavu autoceste od Beograda do granice s Mađarskom. EBRD je izgradnju tog objekta kreditirala s 60 milijuna eura. Tom prilikom je imala presudnu ulogu kod izbora izvođača. Na njezin prijedlog odbijena je ponuda što ju je dao konzorcij od sedam domaćih građevinskih firmi, predvođene Mostrogradnjom. Posao je povjeren austrijskoj kompaniji Apina Maireder.

Prioritet cestogradnji
Najveća ulaganja u naredne tri godine biti će namjenjena završetku autoceste na Koridoru 10. Preostalo je da se izgradi dionica od Leskovca do granice s Makedonijom u duljini od 88 km. kao i izgradnja obilaznice oko Beograda dugoj 30 km. Vrijednost tih poslova, što trebaju biti obavljeni u slijedeće tri godine procjenju se na više tri milijarde eura. S EBRD je već sklopljen ugovor o financiranju obilaznice, koja je za glavni grad Srbije od izuzetnog značenj, jer Beogradu prijeti prometni kolaps ukoliko njezina gradnja ne bude završena u 2008. godini. Gradski most Gazela, koji je sastavni dio autoceste nalazi se pred rekonstrukcijom, pa prije nego počne njegva obnova neophodno je završiti obilaznicu preko koje će biti usmjeren međunarodni transit. Srbija se obvezala kod EU da do konca 2010. godine završi izgradnju Koridora 10 koji prolazi njezinim teritorijem. Pored tri milijarde dolara, što će biti uloženi iz sredstava Nacionalnog investicionog plana, koji se puni od prodaje domaćih poduzeća, Grčka vlada obećala je dati donaciju od 100 milijuna eura. Najviše je prihodovano prodajom domaćeg operatera mobilne telefonije norveškoj kompaniji Telenor od koje je Srbija inkasirala 1,1 milijardu eura, te od austrijskog Mobilkoma, na ime prodaje licence za mobilnu telefoniju, u iznosu od 320 milijuna eura. S izgradnjom mreže Mobilkom spada u kompanije koje su dosad najviše uložile u tzv. greenfeild investicije u Srbiji.