Prema memorandumu o proračunu za 2008. i projekciji do 2010. kojeg je usvojila srbijanska vlada, ciljevi ekonomske politike su održanje makroekonomske stabilnosti, nastavak gospodarskog rasta i zaposlenosti, povećanje BDP-a za 6,3 posto, spuštanje rasta inflacije na četiri posto, smanjenje deficita tekuće bilance sa sadašnjih 14,7 na 11 posto BDP-a. Glavni cilj ekonomske politike u 2008 godini bit će smanjivanje udjela javne potrošnje u BDP za 1,2 posto. Zamišljeno je da se to postigne tako što bi plaće u javnom sektoru, koje su u ovoj godini porasle za 27 posto, zadržale ovogodišnju realnu vrijednost u 2008. godini, što znači da se mogu povećati samo onoliko kolika bude inflacija. Zbog lanjske predizborne kampanje vlada je “odriješila kesu” što se smatra glavnim uzrokom probijanja projiciranog rasta inflacije u 2007. godini, koja će, prema predviđanjima, iznositi 9,5 posto, što je za tri indeksna poena više od planirane. Smanjivanje javne potrošnje na potrebu na koju ukazuju MMF i Svjetska banka nastavit će se i nakon 2008. godine tako što bi se njezino sudjelovanje u BDP-ju smanjivalo za 0,8 posto. Vlada kani smanjiti za pet posto subvencije posrnulim nekadašnjim gigantima srbijanskoga gospodarstva koji se održavaju zahvaljujući izdašnoj financijskoj potpori iz proračuna. Tijekom ljeta napravljen je prvi korak kada je ukinuto kragujevačko poduzeće s devet tisuća radnika koji su u njemu dobivali plaću iako nisu radili. Činili su ga radnici koji su ostali bez posla kao tehnološki višak u Zastava holdingu, a plaće su dobivali kako bi se očuvao socijalni mir. Poduzeće je ugašeno tako što je spomenuti broj radnika dobio otpremninu od 250 eura za svaku godinu radnog staža, što je 1,5 puta više od zakonom propisanog iznosa.

Memorandum predviđa završetak privatizacije društvenih poduzeća do konca 2008. godine, prodaju preostalog državnog kapitala u poslovnim bankama, početak privatizacije kompanija iz tzv. javnog sektora. Memorandum je naišao na oštre primjedbe ekonomista koji upozoravaju da je taj vladin dokument napravljen na temelju zastarjelih pokazatelja te da zbog toga nije realan. Prema prvim procjenama ekonomskih eksperata, kriteriji što ih sadrži Memorandum predstavljaju konzervativnije poglede na gospodarski rast Srbije u odnosu na nacionalnu strategiju razvoja što ju je vlada usvojila. Vladimir Gligorov, ekonomski analitičar bečkog Instituta za međunarodna ekonomska istraživanja, upozorava da je vlada u pravljenju Memoranduma pošla od pretpostavke kako će ovogodišnja inflacija biti 6,5 posto, a ona već sada iznosi 8,5 posto. Zato su, prema njegovu mišljenju, morali biti promijenjeni podatci o inflaciji iz kojih proizilazi i izmjena podataka koji se odnose na BDP, ostvarenje kojega će biti niže od predviđenoga, dok će deficit premašiti projicirane vrijednosti. Zbog oslanjanja na nepouzdane podatke memorandum je manjkav dokument. Jurij Bajec, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta, primjećuje kako je vlada u Memorandumu smanjila pojedine brojke u odnosu na one što se nalaze u strategiji nacionalnog razvoja. Tako je rast BDP smanjen sa sedam na 6,3 posto, što znači sporiji ekonomski razvoj sljedećih godina. Razlog smanjenju inteziteta ekonomskog razvoja nalazi se u ovogodišnjem manjem ulaganju inozemnog kapitala. U Srbiji će u 2007. godini biti investirano oko dvije milijarde dolara inozemnog kapitala, što je dvostruko manje u usporedbi s prethodnom godinom. Vlada je zbog Kosova zapostavila ekonomski razvoj, što je vidljivo u smanjenom rastu BDP-a, u odnosu na prethodne godine.