EN DE

Radošević: Izvozna ofenziva ne daje rezultate

Autor: Agneza Urošević
19. listopad 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Bruto inozemni dug Hrvatske do kraja godine dosegnut će oko 88 posto BDP, rekao je Mesićev savjetnik

U organizaciji Odjela ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli počela je 4. međunarodna konferencija o ekonomskim aspektima globalizacije i konkurentnosti privrede. Osamdesetak znanstvenika i ekonomskih stručnjaka izlagat će pedeset referata. “Hrvatska je ekonomija dobrim dijelom već globalizirana i otvorena, ali je važno naglasiti da se kao udjel u strukturi BDP izvoz roba i dalje smanjuje, a uvoz povećava”, rekao je otvarajući skup Dubravko Radošević, izaslanik predsjednika Stjepana Mesića. Potkrijepio je to podatkom da je udjel uvoza u strukturi BDP sa 36,7 posto 1994. godine porastao na 49 posto 2006. godine. U istom razdoblju udjel izvoza smanjen je sa 29 na 24,6 posto. U sedam mjeseci ove godine deficit vanjske trgovine narastao je za 7,6 milijardi dolara, uz smanjenu pokrivenost uvoza izvozom od svega 47 posto. Prema riječima Radoševića, ti pokazatelji potvrđuju da struktura hrvatskoga gospodarstva nije konkurentna, te da hrvatska izvozna ofenziva ne daje rezultate, a industrijska politika, koju moramo izraditi na zahtjev EK još nije gotova. I unatoč uspješnoj turističkoj sezoni deficit tekućeg dijela platne bilance, koji je u prošloj godini iznosio osam posto BDP, u ovoj bi mogao biti čak 9 posto. Bruto inozemni dug Hrvatske do kraja godine dosegnut će oko 88 posto BDP. “Visoke stope ekonomskog rasta te smanjenje deficita platne bilance i inozemne zaduženosti nisu mogući bez unapređenja međunarodne konkurentnosti privrede i utoliko je tema ovog skupa i te kako važna i aktualna jer se kroz nju povezuju makro i mikro ekonomske reforme”, naglasio je Radošević. Već prva izlaganja inozemnih znanstvenika, primjerice Yotopoulosa sa stanfordskog sveučilišta, ukazala su na mogućnosti malih i nedovoljno razvijenih zemalja da se uključe u svjetske tokove, primjerice kroz uslužne djelatnosti i turizam, ističući svoje prepoznatljive autohtone vrijednosti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U organizaciji Odjela ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli počela je 4. međunarodna konferencija o ekonomskim aspektima globalizacije i konkurentnosti privrede. Osamdesetak znanstvenika i ekonomskih stručnjaka izlagat će pedeset referata. “Hrvatska je ekonomija dobrim dijelom već globalizirana i otvorena, ali je važno naglasiti da se kao udjel u strukturi BDP izvoz roba i dalje smanjuje, a uvoz povećava”, rekao je otvarajući skup Dubravko Radošević, izaslanik predsjednika Stjepana Mesića. Potkrijepio je to podatkom da je udjel uvoza u strukturi BDP sa 36,7 posto 1994. godine porastao na 49 posto 2006. godine. U istom razdoblju udjel izvoza smanjen je sa 29 na 24,6 posto. U sedam mjeseci ove godine deficit vanjske trgovine narastao je za 7,6 milijardi dolara, uz smanjenu pokrivenost uvoza izvozom od svega 47 posto. Prema riječima Radoševića, ti pokazatelji potvrđuju da struktura hrvatskoga gospodarstva nije konkurentna, te da hrvatska izvozna ofenziva ne daje rezultate, a industrijska politika, koju moramo izraditi na zahtjev EK još nije gotova. I unatoč uspješnoj turističkoj sezoni deficit tekućeg dijela platne bilance, koji je u prošloj godini iznosio osam posto BDP, u ovoj bi mogao biti čak 9 posto. Bruto inozemni dug Hrvatske do kraja godine dosegnut će oko 88 posto BDP. “Visoke stope ekonomskog rasta te smanjenje deficita platne bilance i inozemne zaduženosti nisu mogući bez unapređenja međunarodne konkurentnosti privrede i utoliko je tema ovog skupa i te kako važna i aktualna jer se kroz nju povezuju makro i mikro ekonomske reforme”, naglasio je Radošević. Već prva izlaganja inozemnih znanstvenika, primjerice Yotopoulosa sa stanfordskog sveučilišta, ukazala su na mogućnosti malih i nedovoljno razvijenih zemalja da se uključe u svjetske tokove, primjerice kroz uslužne djelatnosti i turizam, ističući svoje prepoznatljive autohtone vrijednosti.

Autor: Agneza Urošević
19. listopad 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close