Nobelovu nagradu za ekonomiju ove su godine podijelili Amerikanci Leonid Hurwicz, Eric Maskin i Roger Myerson. Teoriju odnosa dugoročnih i kratokoročnih učinaka gospodarske politike počeo je razvijati Hurwicz, a dalje su je razvili i primijenili Maskin i Myerson. Njihov rad, kaže se u objavi Švedske kraljevske akademije znanosti, bitno su utjecali na istraživanja u ekonomiji i politici i doveli do razumijevanja zašto su neke strategije uspješne na tržištu, a druge nisu. Dok su neke prijašnje teorije objašnjavale ponašanje tržišta u gotovo idealnim uvjetima, teorija trojice novih nobelovaca uzima u obzir ograničenja iz stvarnog života. Natjecanje nije apsolutno slobodno, potrošači nisu idealno i potpuno obaviješteni, a dogovori pojedinaca ili interesnih grupa odvijaju se pod okriljem institucija… Koji su optimalni mehanizmi koji dovode do željenog cilja, kao što su socijalna dobrobit ili privatni profit? Treba li država utjecati na tržište svojim regulativama, i ako treba, u kolikoj mjeri? U kojoj mjeri individualne preference i očekivanja utječu na dogovore na tržištu i razmjenu dobara? Na ta pitanja odgovorili su Hurwicz, Maskin i Myerson. Njihov rad pomaže ekonomistima da identificiraju efikasne mehanizme razmjene i regulatorne sheme, a danas igra središnju ulogu u mnogim granama ekonomije, ali i u određenim dijelovima političkih znanosti. Leo Hurwicz je Regents Professor Emeritus na Sveučilištu Minnesota. U svojoj karijeri bavio se javnom ekonomijom, mehanizmima i institucijama i matematičkom ekonomijom. U novije vrijeme profesor Hurwicz bavi se istraživanjima usporedbe i analize ekonomskih organizacije te implementacijom teorije igara na društveni izbor. Eric S. Maskin profesor je na princentonskom Institutu za napredne studije. Po osnovnom obrazovanju matematičar, doktorirao je primjenjenu matematiku na Harvardu. Profesor Maskin radio je na Cambridgeu, MIT-u, Harvardu, a od 2000. godine je na Princetonu. Trenutačno radi na teoriji nejednakosti zarada i teoriji glasovanja. Roger B. Myerson sa Sveučilišta u Chicagu doktorirao je na području primijenjene matematike s “Teorijom kooperativnih igara”. Predavao je na sveučilištu Northwestern i Universität Bielefeld, a nakon Northwestern prešao je u Chicago.
Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Postovani kolega, slazem se da u vremenskom škipcu nisam najbolje opisao razloge dodjele Nobelove nagrade. Međutim, nadam se da primjeri i pitanja koje sam naveo objašnjavaju čime se trojica znanstvenika bave. Riječ je o složenom području koje sam pokušao jednostavnije objasniti, a ni neki najčitaniji svjetski mediji nisu išli dalje od čistog prijenosa press release odbora za dodjelu nagrada. Moje isprike, ipak su mi bliži problemi kvantne fizike i matematike…
A ja sam mislio da barem ozbiljan portal kao sto je poslovni nece objaviti istu krivu vijest o ovogodisnjim nobelovcima. Upravo je nevjerojatna cinjenica da do sada jos uvijek nisam uspio vidjeti ili naci ispravnu vijest o razlozima dobivanja Nobelove nagrade- Nobelova nagrada je ovo godine dodjeljena zbog istraživačkih napora triju znanstvenika o najefikasnijim alokativnim mehanizmima (točka). Priče o učincima ekonomskih polika kao razlogu dobivanja Nobela su apsolutno krive. Autor članka vi trebao malo pogledati ekonomske udžbenike iz “social choice theory and auctions” gdje su trojica znanstvenika tijekom 70tih i 80tih ostavila neizbrisiv trag i upravo zbog rada na teoriji društvenog izbora i alokativnih izbora su i dobili Nobela.
Uključite se u raspravu