Plavu laguna jedna je od najuspješnijih hrvatskih turističkih kompanija i velika mi je čast, ali i velika obveza biti na njezinu čelu“, rekao je za Poslovni dnevnik novoizabrani predsjednik i jedini član Uprave porečke Plave lagune Neven Staver objasnivši svoju poslovnu strategiju. “Procesno ćemo se i dalje razvijati kroz dva aspekta rasta: nastavak kvalitativnog repozicioniranja postojećeg, te sagledavanje tržišnih mogućnosti za eksterni rast kroz potencijalne investicije izvan postojeće aktive Plave lagune“.

Radićev kadar
Na čelu Plave lagune Staver nasljeđuje doajena ne samo istarskog nego i hrvatskog turizma Ðenija Radića, koji je Plavu lagunu vodio punih trideset godina, a u njoj je započeo i svoj radni vijek prije 40 godina. Radić odlazi u mirovinu, ali prema želji vlasnika, obitelji Lukšić iz Argentine i uz suglasnost menadžmenta, prelazi u Nadzorni odbor kompanije. Staver je Radićev kadar, moglo bi se reći učenik, uz njega je sedam godina bio drugi član Uprave, a također je od pripravnika do predsjednika Uprave kroz više stepenica proveo u Plavoj laguni svih svojih 20 radnih godina. “Radić je smiren i stabilan čovjek, vrhunski menadžer ali i nesebičan učitelj. Sve smo poslove dogovarali, konzultirali se i procjenjivali prije izlaska s prijedlozima pred Nadzorni odbor i vlasnike. Zato se čelništvo, za razliku od većine drugih turističkih tvrtki, i uz promjene vlasnika, uspjelo tako dugo održati i nikad dovesti u pitanje poslovnost i razvoj kompanije“, kazuje 38 godišnji Porečan, diplomirani ekonomist Neven Staver, svijestan činjenice da će u svom kolegi ali i „mentoru“ i dalje imati potporu, jer koliko god menažment ima dobre vizije konačna je uvijek riječ vlasnika, a koji opet prije svega vidi profit i procjenjuje kako najbolje oploditi svoj novac. Sa svojih 7107 kreveta u hotelima, 1771 apartmana i 18400 mjesta u kampovima, te 750 stalno zaposlenih i 800 sezonaca, Plava laguna iz godine u godinu bilježi rast broja noćenja, ali i znatno brži rast financijskih rezultata. Na glavnoj skupštini je tako rečeno da je u 2006. godine uz 2,2 milijuna noćenja ostvaren ukupni prihod od 400 milijuna kuna, 8 posto više nego prethodne godine, neto dobit 48,5 milijuna od čega je 46 milijuna podijeljeno dioničarima (81 posto dionica nosi obitelj Lukšić 19 posto oko 3000 malih dioničara). Rezultati za ovu godinu još nisu obznanjeli, ali saznajemo da se bilježi daljnji rast i broja nočenja i financijskih pokazatelja. Plava laguna prva je u hrvatskom turizmu još l995. godine krenula u rekonstrukciju svojih kapaciteta i još je nije završila. Premda se godišnje ulaže između 80 i 150 milijuna kuna obnova će potrajati još koju godinu.

Svi objekti se podižu na tri ili četiri zvijezdice, jer se repozicionira i emitivno tržište, dolaze sve zahtjevniji gosti, koji uvjetuju i kvalitetniji smještaj i bogatiju sveukupnu ponudu. Okruženje uže i šire, turističko i političko, povremeno prigovara da je razvoj Plave lagune dolaskom Lukšića usporen, na što novi predsjednik Uprave Neven Staver kaže: „Naravno da privatni kapital sam odlučuje o razvoju, no mi smo tvrtka bez dugova, a ipak smo stalno u investicijama. Lani smo hotel Albatros sa šesto kreveta podigli s dvije na 4 zvijezdice uloživši 140 milijuna kuna. Sad pripremamo kapitalni budžet za 2008. na redu je hotel Galeb sa 500 kreveta, koji također ide na četiri zvijezdice, za što se planira 120 milijuna kuna. Danas 15 posto našeg hotelskog smještaja ima četiri zvijezdice, 53 posto tri, 32 posto dvije. Preostaje za obnovu hotel Delfin sa 1500 kreveta, koji namjeravamo po kategorizaciji ostaviti na dvije zvijezdice, ali ga potpuno renovirati i osuvremeniti. Smatramo da moramo zadržati sve kategorije smještaja, baš zbog hirovitosti tržišta, kako nas ne bi iznenadila bilo kakva kriza“.

Pet zvjezdica
Na upit što je s hotelom od pet zvijezdica, Staver podsjeća da Plava laguna ima portfelj i u južnoj Dalmaciji, a hotel Croatia u Cavtatu nosi pet zvijezdica i smatra se jednim od vodećih hotela u Hrvatskoj. Kada je riječ o mogućnostima širenja van postojećih kapaciteta, Plava laguna javila se na prednatječaj Brijuni rivijere d.o.o. za dvije lokacije bivših vojnih kompleksa, Pinetu kod Fažane, koja će i prva ići u realizaciju, te Katarinu – Mulimenti gdje bi gradili hotele s četiri zvijezdice. Kako su se na prednatječaj za prve četiri lokacije Brijuni rivijere javila čak 23 potencijalnih ulagača iz zemlje i inozemstva, ishod će se znati tek nakon natječaja koji bi također trebao biti zaključen do konca godine. Do tada i za Plavu lagunu, kao i za sve ostale, ostaje neizvjesno čije će ponude biti najprihvatljivije.