Uz euroatlantske integracije, regionalna suradnja i dobri odnosi sa susjedima temelji su strateške vanjske politike Hrvatske, kazao je u srijedu u Zagrebu pomoćnik ministrice za vanjske poslove i europske integracije Pjer Šimunović govoreći na okruglom stolu o Cefti. Okrugli stol održan je pod nazivom “Regionalna suradnja za razvoj i europske integracije: Budućnost Cefte”, a organizatori su Institut za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba i partneri kao što su Europski pokret Srbije i Europski pokret Hrvatske. “Jedan od stupova naše vanjske politike su pristup Europskoj uniji i NATO-u, ali u velikoj mjeri i regionalna suradnja i promicanje dobrosusjedskih odnosa te postignuća incijativa kakve su Pakt o stabinosti za jugoistočnu Europu, Vijeće za regionalnu suradnju (RCC), Proces za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP)”, rekao je Šimunović. U srijedu, kada RCC održava prvi sastanak Odbora u Sarajevu, odabranom za sjedište, Šimunović je veći dio izlaganja posvetio upravo toj inicijativi koja je potekla od same jugoistočne Europe, za razliku od drugih koje su dolazile iz inozemstva. No procesi koji su poticali regionalnu suradnju nakon raspada bivše Jugoslavije i rata donijeli su vidljive rezultate i uspjeh Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu je taj da se on danas gasi što znači da je ispunio zadaću.
“Regionalna suradnja danas je stvarno zaživjela u regiji”, rekao je Alessandro Rotta, politički savjetnik u Paktu. Rotta je podsjetio na otpor pojedinih zemalja u regiji koje su strahovale da im nametnuta suradnja vraća i neželjeno udruživanje. Pakt je uspio uspostaviti “kulturu dijaloga, kulturu pomirbe i suradnje u regiji”, naglasio je Šimunović. Bilo je riječi i o izazovima koje donosi jačanje regionalne trgovine u regiji kroz Ceftu, novi sporazum o slobodnoj trgovini, koji je bio potpisan krajem 2006., a ljetos je stupio na snagu u Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Moldaviji i misiji UN-a na Kosovu. Ujesen su Ceftu ratificirale i preostale dvije članice: Srbija te Bosna i Hercegovina. BiH je samo dan nakon ratifikacije Cefte donijela zakon kojim je uvela carinske pristojbe u iznosu od 40 posto na mlijeko, meso i mesne prerađevine, čime je zapravo prekršila preuzete međunarodne obveze. Učinila je to pod pritiskom vlastitih poljoprivrednika koji strahuju od konkurencije iz regije. Taj je aspekt jedan od pokazatelja izazova s kojima se suočava regija jer su pojedine zemlje na vrlo različitim stupnjevima razvoja. Nova Cefta zamijenila je više od 30 bilateralnih trgovinskih sporazuma radi olakšanja trgovine u regiji stvaranjem područja slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi i kako bi tržište postalo privlačnijim za strana ulaganja. Sporazum je nastao po uzoru na nekadašnji Sporazum o slobodnoj trgovini u srednjoj Europi kojim su se tadašnje kandidatkinje za EU, a danas punopravne članice pripremale za ulazak u EU. Kako je na okruglom stolu podsjetio Mladen Staničić iz IMO-a, jugoistočna Europa je malo tržište koje obuhvaća 15 posto stanovništva Europe, a u EU sudjeluje sa 1,5 posto u BDP-u. Svaka država te regije ima premalo tržište, no cilj je sporazuma pripremiti ih da budu sposobne podnijeti konkurenciju.
(H)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu