Komisija za privatizaciju Aluminija sljedećeg bi se tjedna trebala očitovati o sudskoj tužbi Ukio banko Investicijske grupe (UBIG) za provedbu natječaja za privatizaciju 88 posto vlasništva mostarskog poduzeća. Prema neslužbenim informacijama iz Vlade Federacije BiH, Komisija za privatizaciju Aluminija neće izabrati najboljeg ponuđača za preuzimanje većinskog vlasništva Aluminija. Odluka bi trebala biti odgođena dok se ne riješi sudski spor. Komisija za privatizaciju Aluminija dostavila je Vladi Federacije BiH izvješće u kojem se navodi da je zbog uvjetovanja ponuđača za preuzimanje 88 posto vlasništva Aluminija nemoguće završiti privatizaciju. Osnovni problem je uvjetovanje cijene električne enrgije za proizvodnju u mostarskom poduzeću. Prema informacijama iz Vlade F BiH, ministri industrije i okoliša Vahid Hećo i Nevenko Herceg bit će zaduženi da s ponuđačima pokušaju pronaći rješenje za njihova uvjetovanja u obvezujućim ponudama. Problem je što cijenu električne energije ne utvrđuje Vlada F BiH nego Regulatorna agencija za električnu energiju F BiH. Uz uvjetovanje cijene električne energije za proizvodnju u Aluminiju, problem je i ulaganje u zaštitu okoliša, odnosno saniranje crvenog mulja koji nastaje u proizvodnji aluminija. U Vladi F BiH nisu skloni financirati ekološki projekt. Prihvaćene obvezujuće ponude konzorcija Glencorea te En plus Group i Mytilineosa izričite su u svojim zahtjevima za sigurnom i stabilnom opskrbom električne energije, kao i za prihvatljivu cijenu tog energenta koja bi učinila proizvodnju aluminija i dalje isplativom.

Tim problemima iznenada je dodan i problem prijeratnog kredita od 153 milijuna eura. Kako nisu razjašnjeni prijeratni odnosi sarajevskog Energoinvesta i Aluminija, direktor sarajevskog poduzeća Džemail Vlahovljak sada tvrdi kako je zbog toga što je Aluminij bio u sustavu Energoinvesta nesporno da je taj kredit potrošio Aluminij. Tvrdi kako kod osamostaljenja Aluminija prije rata taj problem nije riješen. Budući da je kredit uzet kod Pariškog kluba, iznosi, sada ga otplaćuje BiH. Otplaćivanje kredita iz proračuna F BiH dogovor je koji je postignut s predstavnicima Pariškog kluba banaka, a Vlahovljak smatra da za to što “svi građani” vraćaju kredit Aluminija treba postići određenu naknadu. Do sada je cijena električne energije koju je plaćao Aluminij bila prihvatljiva za njegovu proizvodnju, ali postoji vjerojatnost da u idućoj godini visoka cijena električne energije utječe na znatno slabije poslovanje. S takvim problemima suočili su se već proizvođači aluminija u regiji od kojih su neki morali smanjivati proizvodnju ili poslovati negativno. Ako institucije u Sarajevu ne osiguraju normalnu opskrbu električnom energijom Aluminija, nijedan od obvezujućih ponuđača neće preuzimati poduzeće koje će plaćati preskupu električnu energiju u državi gdje je njena tržišna vrijednost niža od one koja se nudi budućem vlasniku Aluminija. Ako se poništi natječaj za privatizaciju Aluminija, neće biti ni ulaganja u novu tvornicu elektrolize, a državi će ostati poduzeće koje je sama učinila neprofitabilnim. Nedugo nakon otvaranja ponuda, direktor Agencije za privatizaciju F BiH i predsjednik Komisije za privatizaciju Aluminija Enes Ganić ustvrdio je da su članovi Komisije ostali šokirani pri prvoj analizi tri obvezujuće ponude za privatizaciju mostarskog poduzeća. Istaknuo je da su postavili mnoštvo uvjeta, pa je pitanje hoće li se moći nastaviti s ovim poslom.